Otvaranje fondova u roku od tri godine

Zatvoreni investicioni fondovi u RS moraće da se u roku od tri godine transformišu u otvorene, a i nakon usvajanja izmjena zakona kojima je to propisano učesnici na tržištu kapitala ostali su duboko podijeljeni.

Akcionari investicionih fondova očekuju da će izmjenama Zakona o investicionim fondovima, koje su usvojene na sjednici Narodne skupštine RS, biti spriječen odliv novca iz njihovih džepova, dok u društvima za upravljanje ovim fondovima ističu da će fondovi biti ugroženi novim rješenjima.

Novim rješenjem predviđeno je otvaranje investicionih fondova u periodu od tri godine. Nakon otvaranja više od 200.000 akcionara moći će od investicionog fonda da zatraži isplatu po neto vrijednosti akcija. To znači da će akcionari nakon procesa otvaranja moći dobiti novac za svoje akcije, a to je do sada zavisilo od toga da li ima kupaca za te akcije na berzi. S druge strane, prema riječima stručnjaka, ostaje pitanje da li će sva društva za upravljanje fondovima biti u mogućnosti da iz provizije koje će naplaćivati od fonda finansiraju svoje troškove.

"Moguće je da će ove izmjene za neke fondove značiti likvidaciju, a za druge bolje tržišno pozicioniranje. Potencijalna likvidacija se, međutim, ne može posmatrati isključivo kao rezultat izmjena zakona, nego prije svega kao rezultat rada u prethodnom periodu", kazao je jedan iskusni menadžer iz industrije investicionih fondova.

Predsjednik Udruženja akcionara investicionih fondova Siniša Božić kaže da ovaj zakon donosi prijeko potrebne izmjene u načinu funkcionisanja investicionih fondova u RS.

"Najznačajnija novina je obaveza otvaranja zatvorenih investicionih fondova. Značajan je i način obračuna provizije koju naplaćuju društva za upravljanje. Ona sada neće biti naplaćivana prema neto knjigovodstvenoj vrijednosti koja je znatno veća, nego prema tržišnoj vrijednosti. To znači da društva koja ne budu upravljala kako treba neće više dobijati visoke provizije koje nisu ničim zaslužila. Društva su do sada mogla da dobiju do 3,5 odsto neto knjigovodstvene vrijednost fonda, a da fond kojim upravljaju nije morao da realizuje nijednu transakciju", kazao je Božić navodeći da su pomenute dvije novine veoma važne i mogle bi da spriječe odliv novca iz džepova građana u džepove vlasnika društava za upravljanje.

Direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima VIB Vladan Jović smatra, međutim, da izmjene zakona neće doprinijeti unapređenju tržišta kapitala.

"Nije problem u fondovima nego u preduzećima u kojima fondovi imaju vlasništvo. Tamo je loše stanje i ono se odražava i na poslovanje fondova. Nakon ovih izmjena može se očekivati da će biti veći pritisak akcionara za isplatu udjela u novim otvorenim fondovima što će rezultirati time da će fondovi morati prodati likvidni dio svog portfelja", rekao je Jović.

On je kazao da je veliki problem fondova knjigovodstvena vrijednost kapitala koja ne odgovara realnom stanju.

"U procesu privatizacije politički je odgovaralo da se priča da se privatizuje milijarde maraka vrijedan kapital u firmama, a to ne odgovara realnosti. Niko nije stvarno procijenio vrijednost kapitala, tako da fondovi ne mogu da iskazuju dobit jer kakve god transakcije da se rade u firmama one su po pravilu niže od knjigovodstvenih vrijednosti koje su nerealno visoke", rekao je Jović.

OCJENA USTAVNOSTI Vladan Jović ne isključuje mogućnosti da društva za upravljanje fondovima zatraže od Ustavnog suda RS ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba izmijenjenog Zakona o investicionim fondovima. "Udruženje društava za upravljanje fondovima još nije razmatralo tu inicijativu, ali će ona biti na dnevnom redu. Nije isključeno da podnesemo apelaciju jer smo mi ukazivali da neke odredbe zakona nisu u skladu sa Ustavom", rekao je Jović.