Za deset godina u BiH više od pola miliona penzionera

Ako se ne bude odmah stvorila platforma za rast zaposlenosti, prema simulaciji koju su za potrebe Vlade Federacije BiH napravili stručnjaci Instituta za napredne studije u Beču, broj penzionera do 2025. godine prešao bi brojku od pola miliona ljudi, piše Večernji list BiH.

Ako se nešto hitno ne promijeni u rastu zaposlenosti, odnos broja penzionera i radnika bio bi, prema njihovoj računici, jedan umirovljenik naspram 0,9 radnika. To u prevodu znači definitivni financijski kolaps fondova, a time i entiteta i kompletne države. Prosječan broj penzionera u 2012. godini je iznosio 377.975, u 2013. godini 385.181, a na kraju 2014. godine 392.265.

Povećanje penzija

U periodu od 2008. do 2013. godine, pokazalo je istraživanje Instituta za savremene studije u Beču, broj penzionera kontstantno je rastao po prosječnoj stopi od 2,9 posto godišnje.

Ako bi se dogodilo poresko rasterećenje privrede, ukinuli razni parafiskalni nameti i stvorio bolji ambijent za investiranje i lakše otvaranje kompanija, prema računici stručnjaka, na jednog penzionera došlo bi 1,25 radnika.

Samo dugoročno i stabilno povećanje zaposlenosti može doprinijeti stabilizaciji fonda penzionog osiguranja i povećanju prosječnih penzija. Projekcije rasta broja penzionera pozivaju na hitne reformske korake.

"Rasterećenje rada i povećanje broja radnih mjesta predstavlja najracionalniju reformu i najveći doprinos stabilizaciji penzionog fonda. Ovakav pristup bi istovremeno predstavljao i temelj za strategiju održivosti, i uz dodatne mjere bi osigurao dugoročnu stabilnost fonda. Takođe, na ovaj način moguće je smanjiti rizik od siromaštva penzionera, kao i povećati efikasnost u naplati. Manje opterećenje rada podrazumijeva veći oportunitetni trošak izbjegavanja plaćanja", stoji u dokumentu pod nazivom "Prijedlozi za rasterećenje privrede u Federaciji BiH" koji je naručila federalna Vlada.

Siva ekonomija

Koristeći se informacijama prikupljenim u realnom privrednom sektoru, autori ove studije, u koju je bio uključen i spomenuti Institut za suvremene studije u Beču, ističu kako je potrebno nižim poreskim opterećenjima stimulisati privrednike da svojim potezima ne podržavaju rast sive ekonomije, odnosno da uplaćuju doprinose za svoje radnike.

U privrednom životu BiH, prema njihovoj ocjeni, prisutna su tri načina utaja u području rada.

Prvi način je kada poslodavci uopšte ne prijavljuju radnike ("rad na crno"). U tom slučaju radi se o utajama cjelokupnog iznosa obveza po osnovi isplaćenih plata.

Drugi način je kada poslodavci prijavljuju radnike na zakonski minimalne plate, a razliku do pune plate isplaćuju "na ruke" ("rad na sivo").

Treći način utaja u području rada je najbenigniji, a sastoji se u sniženju plata uz maksimalno zakonsko povećanje naknada koje nemaju karakter plata - topli obrok, troškovi prevoza, regres i sl., koje nisu oporezovane.

"S obzirom na stimulativne stope oporezivanja rada koje predlažemo, može se očekivati da značajan broj privrednika neće imati potrebe prikrivati isplatu plata, a time i obveze koje slijede po osnovi plata. U slučaju značajnijeg smanjenja opterećenja zarada, došlo bi do povećanja poreske discipline što bi dodatno smanjilo sivu ekonomiju i rezultovalo dodatnim javnim prihodima", poručuju ekonomski stručnjaci.