Snažan udar globalne ekonomske krize na BiH: Kriza osiromašila 39 % građana

Čak 39 % građana BiH živi lošije u poređenju s prošlom godinom, pokazuje istraživanje austrijskog instituta GfK o posljedicama ekonomske krize.

Istraživanje, koje je obuhvatilo i zemlje regije, pokazalo je da polovina stanovništva u BiH smatra da im se životna situacija nije promijenila, 11 % vjeruje da ima bolji životni standard, a svega dva odsto se izjasnilo da živi mnogo bolje nego lani. Stanje je tim gore, navode u GfK, budući da 28 % građana vjeruje da živi nešto lošije nego lani, dok ih devet odsto tvrdi da živi mnogo lošije, što daje ukupnu brojku od 39 % građana koje je kriza osiromašila.

Socioekonomski status zemlje najbolje se oslikava u tome da trećina građana BiH uspijeva da plati osnovne mjesečne troškove i ostavi nešto novca po strani, dok jedno od dva domaćinstva može da podmiri izdatke, ali očajno čeka kraj mjeseca. Za razliku od njih, 11 % građana je primorano da upotrijebe štednju ili da se zaduže kako bi pokrili osnovne mjesečne izdatke. U RS blizu 60 % domaćinstava jedva uspijeva da pokrije mjesečne izdatke, a samo oko 20 % može istovremeno da nešto i uštedi, dok u FBiH 45 % domaćinstava jedva pokriva troškove, a 40 % ih ima mogućnost uštede.

"Kriza je pogodila građane više nego što je iko mogao očekivati. Recesija je očigledno snažno pogodila bh. građane, ali u kolikoj mjeri pouzdano ne znamo jer o tome nema podataka. Možemo se samo igrati statistikama i nagađati", prokomentarisao je rezultate ovog istraživanja Sanel Huskić, predsjednik Asocijacije Alumni centra za interdisciplinarne postdiplomske studije.

Kaže da je i prije ekonomske krize, prema posljednjim podacima UNDP-a, oko 51 % građana BiH bilo socijalno isključeno. Indikativno je, dodaje Huskić, da smo jedina zemlja u regiji gdje vlade na svim nivoima nisu preduzele ništa da ublaže efekte ekonomske krize.

"Građanska koordinacija nevladinih organizacija pokušavala je da probudi vlastodršce, bilo je i dosta drugih inicijativa, ali su sve bezuspješno završile. To upućuje da su vlasti otuđene od građana, da ne shvataju probleme koji ih tište i teško je očekivati da će se i u budućnosti u tom pogledu nešto promijeniti", ocijenio je Huskić.

Opširno istraživanje GfK provedeno na 20.000 ispitanika pokazalo je da Austrija u vrijeme krize bilježi nagli rast štednje građana i porast kupovine zlata i nekretnina, dok je značajno smanjeno ulaganje u akcije. U Hrvatskoj je kod većine stanovništva evidentan pad standarda, a uz to većina vjeruje da će rast cijena biti nastavljen i da neće biti brzog oporavka. U Srbiji je čak 60 % stanovništva suočeno sa smanjenjem životnog standarda, a čak 20 % drastičan pad standarda. Dolaskom krize Slovenci su shvatili da su nužne promjene u ponašanju, pa je kupovina novih vozila pala za 25 %, a smanjeno je i zaduživanje za godišnje odmore i ostale kratkoročne potrebe.