Zašto je mehanizam koordinacije pitanje svih pitanja?

Kako bi BiH mogla pregovarati o članstvu u Europskoj uniji njene institucije će morati biti u mogućnosti da u što kraćem vremenu prikupiti podatke o trenutnom stanju stvari na svim razinama vlasti, imati kapacitet da prepoznaju pravnu stečevinu u određenom vremenskom pogledu, te dogovore poziciju BiH u pregovorima sa EU tj. morat će se znati koje institucije BiH će preuzeti i provesti pravila EU te vremensko razdoblje za koje će to biti moguće uraditi.

Od uspostave kvalitetnog mehanizma koordinacije ovisit će uspjeh naše zemlje u pregovorima sa EU. Ukoliko mehanizam koji uspostavimo bude loš i neefikasan moglo bi to značiti još veće propadnje naše zemlje.

Stručnjake najviše zabrinjava složena struktura u Federaciji. Iako su vlade županija imenovale koordinatore za europske integracije kako bi učinile proces protoka informacija od nižih razina vlasti ka višim što bržim i učinkovitijim u istraživanju koju je radila Vanjskopolitička incijativa (VPI), navodi se da na ova mjesta nisu imenovani državni službenici pa se nije mogao osigurati kontinuitet u radu koordinatora, a osim toga  mandat i obveze istih nisu bili utvrđene.

Iz toga se može zaključiti da su imenovanja uglavnom bila napravljena više da se zadovolji forma nego da se osigura da koordinatori predstavljauju glas županija u procesu europskih integracija.

ŽUPANIJE NISU SVJESNE VAŽNOSTI KOJE ĆE IMATU U PROCESU EU INTEGRACIJA

"Ovakav stav županija ukazuje na manjak interesa za europske integracije koji je u potpunoj disproporciji sa opsegom ustavnih nadležnosti koje im pripadaju", navode stručnjaci VPI.

Zbog svega toga smatraju da je pitanje formalne pozicije osoba zaduženih za koordinaciju u vezi sa europskim integracijama u županijama od jednake važnosti kao i formalno uređenje mehanizma kooridinacije.

''Te osobe moraju imati jasan mandat i jasno definirane odnose sa vladom i drugim relevantnim organima uprave na županijoj razini'', navode iz VPI-ja.

U javnosti se kako se približava dan najavljenog podnošenja aplikacije za članstvo u EU sve više javljaju različita mišljenja o pitanju mehanizma koji je ključna pretpostavka za napredak BiH prema članstvu EU-a.

Njegova funkcija je da omogući brz protok informacija između ministarstava, agencija, na različitim razinama vlasti i omogući formiranje brzih odgovora na pitanja koje nam EU bude slala kada jednom započnemo proces pristupanja.  Kako za prikupljanje informacija neće biti ostavljeno puno vremena, jednom kada počnemo pregovore, od ključne je važnosti da znamo koje institucije i koje osobe nam mogu poslati odgovore o određenoj tematici za koju odgovore moramo poslati EU, navode stručnjaci.

Koordinacijski mehanizam nije uvjet samo za BiH nego i za druge države koje su bile u procesu pregovoranja sa EU, ali budući na složenost FBiH u političkom funkcioniranju veoma je bitno da se u ovom entitetu uspostavi efikasan mehanizam koordinacije.

Inače, uspostavljanje mehanizma koordinacije za različite dijelove kompleksnog sustava kakav je u BiH ne pretpostavlja da bilo koji segment prestaje postojati ili da se umanji korist jednog dijela na račun drugog. Upravo suprotno, mehanizam koordinacije bi trebao maksimizirati učinak i korist svakog od tih segmenata.

TEHNIČKO ILI POLITIČKO PITANJE?

Iako je uspostava mehanizma koordinacije u državama EU bilo u stvari tehničko pitanje koje je riješilo bolju komunikaciju između nižih i viših razina vlasti prilikom pregovora sa EU kod nas se pojavljuju suprostavljeni stavovi o ovom pitanju. Jedni ga smatraju tehničkim pitanjem dok drugi najbitnijim političkim pitanjem koje je pred BiH.

Adis  Arapović, politolog i program menadžer CCI-a, na upit kakav je njegov stav po ovom pitanju kaže da je mehanizam koordinacije conditio sinequa non, tj. uvjet bez kojeg BiH ne može podnijeti kandidatsku EU aplikaciju. ''Kao što mu samo ime kaže, to je mahanizam koordinacije, a ne mehanizam odlučivanja. Kakav god model koordinacije na kraju bude usvojen, on  neće i ne smije derogirati ustavne nadležnost i postojeće kapacitete odlučivanje institucija BiH, niti niižih nivoa vlasti'', kaže Arapović za Akta.ba.

Dodaje da je mehanizam uspostavlja protokole koordinacije prilikom razmatranja i odgovaranja na pitanja koja će iz EU doći u procesu predpristupnih pregovora.

"Političari od ovog pitanja prave medijski upotrebljivu sapunicu, da bi na kraju došli sa spasonosnim kompromisnim rješenjm u kojem će svi morati odustati od maksimalističkih zahtjeva kako bi aplikacija otišla u Brisel do kraja godine", navodi on.

Matej Živković, profesor na Sarajevskoj školi za znanost i tehnologiju,smatra da je prilikom izrade mehanizma koordinacije potrebno tražiti koncenzus. Da bi se to postiglo treba krenuti od minimalnih zajedničkih interesa, smatra on.

Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije ističe da će ako nam se odobri aplikacija za članstvo u EU BiH biti suočena sa 2486 pitanja koje će nam poslati Unije.

Koliko će biti bitna ta koordinacija između institucija na različitim razinama vlasti navodi recimo da prilikom pregovora nećemo moći odgovoriti na pitanja vezana za obrazovanje ako se ne izjasne kantoni jer je to u njihovoj nadležnosti te se zbog toga ističe da je uspostava funkcionalnog mehanizma koordinacije pitanje svih pitanja.

I on je mišljenja da će isti morati odgovarati ustavnoj strukturi države kako bi kvalitetno mogli odgovoriti našim obvezama i kako se ne bi poslije suočili sa problemima.

Mehanizam koordinacije u vezi sa europskim pitanjima koji je u BiH bio na snazi u BiH pokazao se vrlo neefikasnim i nedovoljnim za razinu interakcije koju je BiH ostvarivala sa EU u okviru svog dosadašnjeg statusa a da ne govorimo kako će to izgledati kada bude otvorila pregovore, navodi se u analizi VPI-ja (koju u cijelosti možete vidjeti u prilogu). Privremenim trgovinskim sporazumom između BiH i EU, koji je od 2008. bio na snazi, BiH se obvezala na preuzimanje manjeg dijela pravne stečevine EU-a za dostizanje manjeg broja standarda Unije. Privremenim sporazumom bilo je predviđeno održavanje redovitnih sastanaka između predstavnika EU i BiH na kojem bi predstavnici Unije pomogli BiH objašnjavanjem prava EU i na kojima bi BiH informirala o postignutim rezultatima u preuzimanju prava EU.  Da bi do ovih sastanaka došlo potrebno je bilo usuglasiti  tzv. discussion paper i sastav delegacije koja će predstavljati BiH. Discussion paper obično sadrži informacije o tome što su različite razine vlasti i institucije uradile po pitanju ispunajvanja obveza oko privremenog sporazuma te evenutalno pitanja za koja bi željeli dodatna pojašnjenja. Analiza VPI-ja je pokazala da je nekoliko sastanaka moralo biti otkazano jer BiH nije na vrijeme mogla dogovoriti niti sadržaj discussion papera niti sastav delegacije.  Osim svega ovoga mehanizam koordinacije je bitan i zbog mogućnosti punog korištenja financijskih sredstava iz predpristupnih fondova.

.

 D.K.