Pogledajte negativne efekte koje bi BiH mogla osjetiti od Brexita

Nakon referenduma u Velikoj Britaniji u javnosti su se pojavile mnoge dileme oko europskog puta BiH i procjene o eventualnom utjecaju na naš krhki put ka pridruživanju.  

O tome čemu se ustvari možemo nadati iz Vanjskopolitičke incijative kažu da je  Bosna i Hercegovina jedna od zemalja koja bi itekako mogla na svojoj koži osjetiti sve negativne efekte odsustva Velike Britanije iz EU, prvenstveno tako što će izgubiti velikog, ako ne i jedinog ozbiljnog, saveznika unutar EU.

Iako je teško, navode, zamisliti da bi europskom putu BiH išta drugo moglo nauditi više od ponašanja domaćih političara, taj put će bez podrške Velike Britanije, sigurno biti dodatno usporen.

Smatraju da se može očekivati promjena stava prema ulasku u EU od strane onih snaga u BiH koje su na različite načine i do sada blokirale taj put, iako su se u javnosti deklarativno za njega zalagale.

OKRETANJE PREMA SAD-u POZITIVAN EFEKT NA ULAZAK U NATO

Ovo je svakako prilika za preispitivanje vlastitih motivacija za ulazak u EU – radimo li to zbog sebe ili zato jer to od nas očekuju drugi? S druge strane, izlazak Velike Britanije iz EU će svakako rezultirati još čvršćim vezama sa Sjedinjenim Američkim Državama, što bi gledano iz naše perspektive moglo imati pozitivan efekat na ulazak BiH u NATO.

Sva prava i obaveze Velike Britanije unutar struktura EU nastavljaju da se primjenjuju do formalnog istupanja, što je potvrdio i Donald Tusk.

Iako član 50. Lisabonskog sporazuma omogućava izlazak jedne od članica, EU će zasigurno insistirati na procesu pregovora za istupanje, što bi mogao biti dugotrajan proces.

Novi trgovinski sporazum između EU i Velike Britanije bi mogao stupiti na snagu tek nakon sedam godina. Međutim, izlazak iz EU ne mora biti automatska odluka.

Svjestan posljedica, Cameron je u konačnici odlučio da tu odgovornosti prepusti svom nasljedniku, što se neće desiti prije jeseni. Ta će odluka vjerojatno ovisiti i od ekonomskih efekata koji de do jeseni biti itekako vidljivi. Jedna od prvih je da je agencija Moody's već snizila kreditni rejting Velikoj Britaniji sa stabilnog na negativan, a kompanije na burzama prvih dan nakon referenduma imale veliki pad. 

Europskoj uniji predstoji period unutarnje konsolidacije, kojeg će svakako ometati nestabilnost financijskog tržišta, izbjeglička kriza, rastući terorizam i loša sigurnosna situacija. ''To je i najvažnija poruka za nas koji još uvijek težimo da se priključimo EU – Europska unija će se nakon ovog referendum još više morati baviti sobom i svojim unutrašnjim pitanjima, nego problematičnim kandidatima kao što je BiH'', navode iz VPI-a.

Za nadati se da će referendum u Velikoj Britaniji, navode, biti alarm za ostale članice Europske unije da napuste svoje partikularističke interese i okrenu se onome zbog čega je Europska unija u ovom obliku formirana – a to su zajedničke vrijednosti. To je ključni argument na koji EU nije spjela da podsjeti javnost Velike Britanije tokom rasprave o izlasku.

 U tom smislu i lideri EU, ali i pojedinih članica, naročito Njemačke i Francuske, snose ogromnu odgovornost za ovakav ishod referenduma.

Oni su svojim tvrdoglavim potenciranjem ekonomskih efekata izlaska Britanije iz EU, potpuno su zanemarili činjenicu da je EU bila prvenstveno mirovni projekat, čija je svrha bila da objedini članice oko jezgra zajedničkih vrijednosti.

Možda i najveći doprinos Velike Britanije unutar EU je bio kroz izgrađen sustav vrijednosti zasnovan na velikom stupnju sloboda, toleranciji, multietničosti i raznolikosti svih vrsta - demokraciji koja je primjer za sve tranzicijske demokratije koje teže da se priključe EU. 

PORAZ EUROPSKE UNIJE

''Ovo je i poraz birokratizirane Europske unije, koja je postala svrha sama sebi, i identitet zajednice podredila interesima održanja EU kao strukture. Rezultat je balkanizacija Velike Britanije i Europe, umjesto europeizacije Balkana. To je i lekcija, za one koji žele iz ovoga nešto naučiti – EU mora konačno uvidjeti da novi talas proširenja, koji bi ovaj put obuhvatio ostatak Balkana, može doprinijeti njenoj konsolidaciji i stabilizaciji", navode iz VPI-ja.

Unutarstranačko primirje je bilo kratkog daha. David Cameron se opredijelio za ostanak unutar EU nakon što je od vođstva EU izdejstvovao obećanja da de određeni zahtjevi Velike Britanije za reformom EU biti uvaženi, dok je dio Konzervativne stranke odlučio da vodi kampanju za izlazak.

U tome se naročito isticao bivši gradonačelnik Londona, Boris Johnson, čije su osobne ambicije također bile presudne u odluci za koju stranu se opredijeliti, iako se prethodno otvoreno zalagao za ostanak u EU.

Boris Johnson je u kampanji za izlazak iz EU vidio prvenstveno priliku da se oslabi pozicija Davida Camerona na mjestu premijera i vođe konzervativaca, te da se koristeći razne tehnike samopromocije postavi kao njegova buduća zamjena.

 On je svojim karikaturalnim istupima i argumentima protiv EU koji su bili zasnovani na populizmu, rijetko i na činjenicama, držao pažnju javnosti i izborio ogromnu vidljivost u medijima.  Interesantno je da je na sam dan referenduma Johnson priznao da je istovremeno napisao dva članka za Telegraph – jedan ZA i jedan PROTIV ostanka u EU, što samo govori o njegovoj pragmatičnosti i spremnosti da se prikloni strani za koju je smatrao da de mu lično donijeti više koristi.

Centralna politička ličnost koja slavi pobjedu nakon referenduma je Nigel Farage, lider Stranke za nezavisnost Ujedinjenog Kraljevstva (UKIP), čiji je uspon u posljednjih pet godina izazvao strah i u Konzervativnoj i u Laburističkoj stranci. Cameron je obećao referendum djelimično i kako bi vratio podršku dijela birača koji su se okretali UKIP-u. Odluka DA za izlazak iz EU je sama po sebi ogroman vjetar u leđa britanskoj desnici, i najava njenog jačanja u predstojećem periodu.

Martin Wolf, kolumnista Financial Timesa

Strmoglavi pad funte u prvih par sati nakon što su rezultati postali očigledni samo je jedan od dokaza u kojem pravcu de ova odluka voditi ekonomiju Velike Britanije.

David Cameron ne samo da nije uspio zakrpiti podjele unutar vlastite stranke, nego je dodatno produbio pukotine koje su se prije njegovog mandata mogle samo nazirati.

On će zasigurno ostati zabilježen u istoriji Velike Britanije kao premijer koji je dozvolio da i latentne i otvorene podjele u društvu isplivaju na površinu kao nikad ranije u modernoj istoriji ove zemlje, navode iz VPI-ja.

Igor Crndak, ministar vanjskih poslova BiH

Bosna i Hercegovina, bez obzira na ishod glasanja u Velikoj Britaniji, ne treba mijenjati svoje prioritete i treba nastaviti s provođenjem reformi i sa svojim europskim putem. Dešavanja u Velikoj Britaniji, odnosno EU, ne bih direktno vezao s eventualnim posljedicama koje bi mogle zbog toga nastati po Zapadni Balkan, odnosno BiH. Mi trebamo nastaviti s reformama, raditi svoj posao, unapređivati rad svojih institucija, a ne možemo utjecati na ovakve stvari. Vidjet ćemo kakve će stvari biti u samoj EU, ali ja vjerujem da neke direktne veze u negativnom smislu neće biti",kaže Crnadak.

D.K.