Burne reakcije na zahtjev da svi paketi sa interneta idu preko špeditera

Zahtjev građanima da angažuju špeditera, plaćanje PDV-a te dodatnih troškova prilikom preuzimanja paketa naručenog iz inostranstva putem interneta vrednijeg od 50 KM, štetnim, protuzakonitim i jednim u nizu poteza koji BiH vraćaju u doba robne razmjene smatraju svi, od običnih stručnjaka.

Iz "Pošta Srpske" kažu da bi, ukoliko pomenuti uslovi zažive, to bi dovelo do značajnog smanjenja pošiljaka, kao i prihoda. Podsjećaju da su sva tri javna poštanska operatera podnijela inicijativu UIO BiH da se poveća iznos koji ne bi bio carinjen prilikom online kupovine, a da je na kraju urađeno suprotno.

"Koliko znamo, UIO BiH je pripremila radnu verziju podzakonskog akta koji će ovo definisati. Poslali smo primjedbu sa sugestijom da se podzakonski akti koji definišu vrijednost robe koja ne podliježe carinskim dažbinama usklade s propisima EU, a to je 150 evra. Nije logično da građani naruče robu vrijednu npr. 51 KM i plate carinske i špediterske dažbine, čiji je iznos veći od plaćene robe", kaže Željka Koljančić, portparol "Pošta Srpske".

Iz "Hrvatskih pošta" u Mostaru kažu da s obzirom na to da nije došlo do izmjene o načinu postupanja kod carinjenja pošiljaka nekomercijalnog karaktera, koje glase na fizičke osobe, a vrijednosti su preko 50 KM, neprihvatljivim smatraju jednostranu promjena načina postupanja.

"S obzirom na to da postoji jedinstven stav u vezi s ovom problematikom od strane tri javna poštanska operatora BiH, dva nadležna entitetska ministarstva te državnog Ministarstva prometa i komunikacija BiH, smatramo da će to biti dovoljno da Uprava za indirektno oporezivanje ozbiljno razmotri, te donese propise u skladu s time", kažu u Hrvatskim poštama Mostar.

Srđan Rajčević, direktor Agencije za informaciono društvo RS, kazao je da će ovakvi potezi nadležnih na kraju vratiti društvo u doba robne razmjene.

"Ako želimo razvoj trgovine, moramo biti liberalniji. Umjesto da država daje podsticajne mjere u smislu elektronske trgovine, mi činimo sve da poreskim barijerama što više suzbijemo", kazao je Rajčević.

Redakciji "Nezavisnih" ovim povodom juče su se pismeno obratili brojni građani. Jedan od njih ukazao je kako se do sada prema važećim zakonima carinjenje putem špeditera vršilo samo za pošiljke čija je vrijednost veća od 1.000 KM, dok se za robu manje vrijednosti primjenjivao ubrzani carinski postupak.

"Niko se ne buni zbog plaćanja carine i PDV-a, ali uvođenje špeditera kao posrednika kod uvoza za robu čija je vrijednost manja od 1.000 KM je u najmanju ruku sumnjivo i moguće protivzakonito", kaže on.

Ratko Kovačević, portparol UIO, saopštio je prethodno da "nije došlo ni do kakve promjene zakonskih i podzakonskih akata, već kako se radi o tome kako su u istim paketima naručene robe različite cijene i da se to više ne može cariniti putem poštansko-carinske deklaracije po jedinstvenoj carinskoj stopi, već se za takve pošiljke mora podnositi jedinstvena carinska isprava, odnosno carinska deklaracija.

"To može uraditi samo osoba ovlaštena za provođenje carinskog postupka - špediteri", rekao je Kovačević.