Kolike su naknade za vođenje računa i provizije za platne naloge?

Prošla godina je za banke bila rekordna po ostvarenom profitu - prihodi rastu i dostigli su 969 miliona maraka. Federacija plus provjerila je koliko potrošači plaćaju na ime naknada za vođenje računa, kolike su provizije na platne naloge te koliko se obraćamo ombudsmanu za bankarski sistem u Federaciji.

Bez kreditnog zaduženja mnogima su nezmisliva značajnija ulaganja ili kupovina nekretnina. Klijenti banaka koji potpišu takve ugovore najčešće se žale na nepredviđen rast kamata, a drugi na visinu provizija za plaćanje platnog naloga.

Ukoliko dođe do kršenja odredbi ugovora, klijenti se za pomoć i zaštitu svojih prava mogu obratiti ombudsmanu za zaštitu korisnika finansijskih usluga.

Kako kaže, Lejla Smajović, ombudsman za bankarski sistem FBiH, najčešće se građani žale na nerazumijevanje odredaba zaključenog ugovora, naknade, kamate i provizije u vezi s poslovanjem tj određenim proizvodom koji koriste u banci, te na usluge reprogramiranja i refinansiranja njihovih obaveza.

Građani od ombudsmana traže informacije kako mogu izmiriti kreditno zaduženje kada ostanu bez stalnog zaposlenja ili kada su im primanja smanjena. Do sada su u Uredu ombudsmana mnogo puta intervenisali.

"Prošle godine bilo ih je oko 360, ali od početka rada ovog odjela je bilo preko hiljadu prigovora, pritužbi, zahtjeva i molbi građana odnosno korisnika finansijskih usluga. Građani su u pisanoj formi dobili odgovore, upute, način kako da riješe problem sa finansijskom institucijom", ističe Smajović.

Udruženja za zaštitu potrošača negoduju zbog visokih provizija za plaćanje manjih iznosa na platnim nalozima, na osnovu kojih, upozoravaju, banke najviše profitiraju.

Gordana Bulić,predsjednice Udruženja građana Klub potrošača TK-a, navodi kako su cijene bankarskih usluga visoke - 2,8 KM za jedan nalog, bilo da se šalje 5 ili 5.000 KM.

Ako je kamatna stopa promjenjiva zavisno od cijena i kapitala na svjetskom tržištu, to bi trebali osjetiti i korisnici kredita, upozorava Bulić.

Prošla godina je za banke bila rekordna po ostvarenom profitu, prvenstveno zahvaljujući akumuliranoj dobiti od ranije.

"Ostvarena dobit bi se trebala dijeliti investitorima i vlasnicima kapitala. U slučaju bh. bankarstva to se događa možda svakih 2-3 godine da neka od većih banaka ne povuče ni 50 posto te dobiti vlasnicima kapitala tj. dioničarima, a ostalo ide u rezerve kapitala banaka - tako da imamo 3,7 milijardi i više od pola su rezerve", kaže Berislav Kutle, izvršni sekretar Udruženja banaka BiH.

Naknade banka koristi za pokrivanje materijalnih troškova i usluga. One moraju biti transparentne.

"Ne bi smjelo doći do povrede prava, osim nečijom greškom ili neinformiranošću pa da neko naplati više ili manje. Ali zakon je regulisao šta se smije naplatiti, a šta ne - i po njemu klijent ostvaruje prava", napominje Kutle.

Potrošači se žale i zbog visokih troškova vođenja deviznih računa. Kako tvrde Klubu potrošača, s deviznog računa se svaki mjesec obustavlja 2,5 eura za samo to što postoji račun.

Oročeni novac koji je će biti upotrijebljen za razvoj domaće ekonomije donijeće više radnih mjesta, ali i manje mladih koji žele otići u inostranstvo.