Farma Milo Selo: Tržištu vratili zaboravljene proizvode od kozjeg mlijeka

16.06.2017. 14:03 / Izvor: Akta.ba
Farma Milo Selo: Tržištu vratili zaboravljene proizvode od kozjeg mlijeka
OTVORI GALERIJU

Proizvodi farme mogu se pronaći direktno na farmi Milo Selo ili u lokalnim trgovinama sa kojima imaju ugovor o zastupanju.

Zbog sve veće zastupljenosti hrane sumnjivog kvaliteta na našem tržištu i zanemarivanja proizvoda od kozjeg mlijeka, koje je daleko kvalitetnije i zdravije od krvaljeg mlijeka, kompanija Imel iz Lukavca se 2016. godine odlučila za kupovinu 25 godina zapuštenog zemljišta na planini Ozren, nakon čega je krenula sa pokretanjem agroproizvodnje i uzgojem koza.

Amra Brkić, marketing menadžer kompanije, za Akta.ba kazala je da im je prvobitni cilje bio razviti domaće, organske proizvode u ruralno nerazvijenoj lokaciji Milino Selo koje je čisto, zaštićeno i neotkriveno područje sa velikim potencijalima za razvoj mnogobrojnih eko turističkih usluga.

"Kompanija je kupila zemljište u Milinom selu na planini Ozren, u općini Lukavac koje se nije koristilo više od 25 godina, i bilo je idealno za organsku proizvodnju. Na parceli površine 30 ha, prvobitno je bilo nabavljeno stado od 200 koza francuske pasmine Alpina. Sada je stado koza na našoj farmi Milo Selo povećano za još 50, a taj broj će se sigurno kroz godine rada povećavati. Želja nam je da kroz naše proizvode podsjetimo na zaboravljene tradicijske vrijednosti a sve to uz očuvanje i poštivanje prirode i okoliša", kazala je Brkić.

Na farmi Milo Selo trenutno je zaposleno 11 ljudi.

Proizvodi farme mogu se pronaći direktno na farmi Milo Selo ili u lokalnim trgovinama sa kojima imaju ugovor o zastupanju. U svojoj ponudi pored kvalitenog kozjeg mlijeka nude i razne vrste sireva.

"U ponudi imamo svježe kozje mlijeko i sirutku, a od sireva tu su svježi sir od kozjeg mlijeka, dimljeni i tvrdi kozji sir. Također, tu je i skuta od kozje sirutke koja je jedinstven prozvod na našem tržištu. U ponudi ćemo uskoro imati i specijalni tvrdi sir sa biberom, koziji sir u hrastovoj kori koji ima izuzetno ljekovita svojstva i sir u maslinovom ili suncokretovom ulju, ali i neke druge proizvode", rekla je Brkić.

U svojoj ponudi imaju još i pekmeze, sokove te domaće organske voćne rakije.

"Kompletna proizvodnja naših proizvoda je zaokružena u integrativni model tako da je logično povezana vlastita proizvodnja hranjiva za koze u organskom režimu, a dobiveni proizvodi kao što su meso, mlijeko i mliječni proizvodi imaju dodatnu vrijednost jer su u organskom režimu razvoja", napomenula je Brkić.

Pored pogona za proizvodnju mliječnih proizvoda, posjeduju i plastenike površine 1000m2, kako bi mogli proizvodili organsko plasteničko povrće kao što su paradajz, paprike, salata, luk.... Kako kaže riječ je o proizvodima koje na našem tržištu možemo pronaći uglavnom kao tretirane ili uzgojeno kao GMO hrana.

Kompanija se na tome nije zadržala pa je željela i posjetiteljima na tom dijelu omogućiti da uživaju u čistom zraku i prirodi pa su u tu svrhu izgrađeni šadrvani za odmor sa roštiljima i kapaciteta 50 osoba.

Posjeduju standard upravljanja kvalitetom, ISO 9001:2015, a u toku su sa pripremama za implementaciju i certifikaciju standarda organske proizvodnje što će im omogućiti i izvoz proizvoda na tržište EU.

"Svakako, naš glavni cilj trenutno je okončati certifikaciju za organsku proizvodnju i proširiti tržište za naše prozvode.  A naš naredni zadatak je završetak gradnje hladnjače za organsko povrće i proizvodnja novih vrsta sireva", rekla je Brkić.

Još je dodala kako u kompaniji svi vjeruje da je organska proizvodnja budućnost naše zemlje, te kako imaju veliku podršku lokalnog stanovništva, koje je prepoznalo njihov cilj i kvalitet prozvoda i to im u budućnosti garantuje sigurnu poziciju na tržištu kako u zemlji a sigurno i u regiji.

I.M.

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti