Broj prijavljenih slučajeva korupcije još uvijek neznatan

Monitoring primjene Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u insitucijama BiH realizovan je u okviru projekta Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva u BiH – ACCOUNT.  Aktivnost je realizovao ACCOUNT Monitoring tim za oblast „zaštita prijavitelja korupcije“, čiji je lider Centar za razvoj civilnog društva u BiH (CRCD) iz Doboja.

Budući da je svrha  Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju  u institucijama BiH da pruži adekvatnu pravnu zaštitu potencijalnim „uzbunjivačima“ i da osigura pouzdane mehanizme za prijavu korupcije i nepravilnosti, aktivnosti  ACCOUNT Monitoring tima su bile usmjerene na: monitoring dostupnosti mehanizama za prijavljivanje korupcije u institucijama BiH i monitoring funkcionisanja mehanizama za prijavljivanje korupcije u institucijama BiH.

Monitoring dostupnosti mehanizama za prijavljivanje korupcije u institucijama BiH je obuhvatio 69 bh. institucija.

Rezultati do kojih se došlo pokazuju da 27 % bh.institucija nema na web stranici objavljen/dostupan  interni akti - Pravilnik/Uputstvo o internom prijavljivanju korupcije i zaštiti prijavitelja korupcije, 49%  bh.institucija nema na web stranici objavljen/dostupan obrazac za prijavu korupcije , 83% bh institucija nema kontakt (e-mail, telefonska linija, etička linija) za prijavu korupcije  i 91% bh. institucija nema objavljenu/dostupnu odluku/obavijest o imenovanju tijela za razmatranje internih prijava korupcije.

Imajući u vidu da je Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju usvojen u decembru 2013. godine, rezultati monitoringa pokazuju da 27% bh.institucija nije ispunilo zakonsku obavezu i objavilo interni akt – Pravilnik/uputstvo  o prijavljivanju korupcije na svojoj web stranici, iako je rok za njegovo donošenje i objavu bio 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona (član 5. Stav 3 Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u insitucijama BiH).  

Naime, u skladu sa čl. 5. st. 2 Zakona, propisano je da se interno prijavljivanje vrši na način uređen internim aktom institucije o prijavi i zaštiti uzbunjivača. Ova obaveza je dodatno pojačana odredbom čl. 12. st. 2 Zakona, odnosno prijetnjom izricanja novčane kazne rukovodiocu institucije, u iznosu od 10.000 do 20.000 KM, u slučaju da isti u roku od 90 dana od dana na stupanja na snagu Zakona ne donese navedene interne akte.

Prema čl. 5, st. 3, t. b) Zakona nalaže se obaveza da interni akt o prijavi korupcije bude dostupan zaposlenima, odnosno transparentan i javan. Preciznije, važeći propis zahtijeva kumulativno objavljivanje internog akta u prostorijama i na internet stranici, odnosno postojanje jasnog i na vidnom mjestu istaknutog obavještenja o nadležnoj službi, tijelu ili licu za prijem i razmatranje prijave.

Dostupnost obrasca za prijavu korupcije, kontakt linije, te obavijesti/odluke o imenovanju tijela za razmatranje internih prijava korupcije, iako nije decidno navedena zakonska obaveza, jeste standard transparentnosti.

MONITORING FUNKCIONISANJA MEHANIZAMA

Monitoring funkcionisanja mehanizama za prijavljivanje korupcije u institucijama BiH se odnosio na analizu primjene pravnog okvira u oblasti zaštite lica koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH. Monitoring je realizovan na uzorku od 176 državnih službenika iz 35 bh.institucija.

Rezultati govore da 98% anketiranih je upoznato sa Pravilnikom o internom prijavljivanju korupcije (putem web stranice, oglasne ploče, nadređenog, drugo – interna obuka, preko kolega, putem e-maila, itd), 61% anketiranih je edukovano za korištenje internih akata za prijavu korupcije u instituciji u kojoj radi, 71% smatra adekvatnom zaštitu koju predviđa Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije, 83% anketiranih je upoznato sa odredbama Zakona vezano za lažno prijavljivanje korupcije i 97%  anketiranih bi prijavilo saznanja o korupciji.

Imajući u vidu rezultate monitoringa,  može se zaključiti da su formalni uslovi za primjenu Zakona  o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju pretežno zadovoljeni.  Međutim postavlja se pitanje,  zašto je broj prijavljenih slučajeva korupcije neznatan? Moguće odgovore su ponuduli sami ispitanici tokom realizacije monitoringa, a najčešći odgovori su: “nema smisla prijaviti korupciju”, “izloženost dugotrajnoj proceduri”, “skeptičnost po pitanju ishoda”, “mogućnost izloženosti mobingu zbog prijave korupcije”, itd.

Donošenjem Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH učinjen je veliki korak na putu prevencije i borbe protiv korupcije.

Država mora dalje da usavršava pravnu zaštitu uzbunjivača i da ih posebno motiviše nagradom ili naknadom.

Neophodno je donošenje pozitivne zakonske regulative koja bi uredila predmetnu materiju i na nižim nivoima (Federacija BiH, Brčko Distrikt) u predstojećem periodu (Zakon o zaštiti zviždača u RS usvojen je 15. juna 2017. godine).

Neophodna su i dalja ulaganja u edukaciju državnih službenika o značaju prava koja su im garantovana.

ACCOUNT MONITORING TIM

Monitoring primjene Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH realizovao je ACCOUNT Monitoring tim, čiji je lider Centar za razvoj civilnog društva u BiH (CRCD) iz Doboja, a članice su: Centar za razvoj omladinskog aktivizma (CROA) iz Sarajeva, Udruženje građana Justicia iz Srebrenika, Udruženje građana REZ iz Tešnja, Tolerancijom protiv različitosti (ToPeeR) iz Doboja i Stop Mobbing iz Trebinja.