Lokalne zajednice u RS režu broj činovnika

Lokalne zajednice u RS koje imaju previše zaposlenih u gradskim, odnosno opštinskim upravama uglavnom aktivno rade na smanjenju njihovog broja, a rok do kada treba da se riješe prekobrojnih zaposlenih i svedu ih na "tri zaposlena na 1.000 stanovnika" je jul naredne godine.

Od stupanja nove zakonske regulative prošlo je godinu i po dana, a istraživali smo u kojoj mjeri su se lokalne zajednice angažovale da do predviđenog roka broj činovnika svedu na optimalan broj predložen zakonskom regulativom Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS.

Mnoge od njih aktivno su se uhvatile u koštac s ovim problemom i donijele određene mjere, a kako su nam rekli u resornom ministarstvu, još nije završen registar zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave, nakon čega će imati precizne podatke, ali da su uočeni pozitivni pomaci.

"Na osnovu do sada prikupljenih podataka evidentno je da se broj zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave ne povećava, a da se tamo gdje su evidentirani problemi aktivno radi na smanjenju broja zaposlenih", kažu u Ministarstvu.

Rekorder po broju zaposlenih je bilo Trebinje, gdje je bilo više od 140 zaposlenih viška, a Luka Petrović, gradonačelnik, rekao je za "Nezavisne" da oni nastoje ispoštovati predviđeni rok i pokrenuli su niz inicijativa te znatno smanjili taj broj.

Kako ističe, prije svega tražili su alternativne poslove u privatnom sektoru, preraspodjelu radnika u druge ustanove, te davali stimulativne otpremnine.

"Na kraju ćemo vidjeti ukupno stanje i do polovine 2019. godine mislim da ćemo doći do 130 radnika, ako ne bude izmjena zakona. Zatekli smo 334 radnika, a sada imamo 235 zaposlenih. Tražili smo izmjene za dopune zakona u smislu da gradovi mogu imati do 20 odsto više radnika zbog većeg obima posla i to će ići u skupštinsku proceduru, pa ćemo vidjeti", rekao je Petrović.

Prema ranijim preliminarnim spiskovima opština, najviše prekobrojnih radnika imali su Bileća, Trebinje, Gacko, Kneževo, Kozarska Dubica, Lopare, Novi Grad, Rogatica, Prnjavor, Ugljevik, Foča, Krupa na Uni, Ljubinje, Oštra Luka, Osmaci, Novo Goražde i Sokolac.

U opštini Bileća uprava broji oko 150 radnika, a prema broju stanovnika potrebno je da ih ima tridesetak.

Kako je kratko rekao za "Nezavisne" Miljan Aleksić, načelnik opštine, po pitanju viška radnika još nisu radili ništa jer sami nisu u mogućnosti da riješe ovaj problem.

Inače, cilj zakonske odredbe je da se spriječi prekomjerno zapošljavanje u jedinicama lokalne samouprave, a akcenat je stavljen na prirodni odliv, odnosno odlazak zaposlenih u penziju, prekvalifikaciju i slično, a upravo prirodnim odlivom u Kneževu se nadaju da će se riješiti određenog broja viška radnika.

"Kneževo ima 48 radnika na neodređeno, a odlaskom u penziju do naredne godine ostaće prekobrojno osam radnika", rekao je Goran Borojević, načelnik Kneževa, koje takođe ima viška radnika u opštinskoj upravi.

Kako je ranije rekao Igor Radojičić, gradonačelnik Banjaluke, odredba "tri zaposlena na 1.000 stanovnika" na Banjaluku ne može da se primijeni, te da su i oni kao lokalna zajednica tražili izmjenu zakona.

Tvrdi da su sporni ulazni podaci, posebno popisni, koji pokazuju da u Banjaluci živi 180.000 stanovnika, a poručio je "da je brojka od 195.000 Banjalučana samo s pravom glasa dovoljan dokaz da se razmisli o tom zakonskom rješenju".

"Tražimo da se radi na izmjeni ulaznih podataka ili na nekoj drugoj metodologiji obračuna", ranije je rekao Radojičić.