Lalović: Privreda još nije dočekala rasterećenje

​Iako je tokom 2018. godine zabilježeno nekoliko pomaka u svrhu poboljšanja uslova poslovanja u BiH, ipak privreda BiH nije dočekala neko značajnije rasterećenje, kaže u intervjuu za "Nezavisne" Ognjenka Lalović, direktor Sektora privrede u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

"Određene reforme na nivou Federacije i Republike Srpske vjerovatno će se moći mjeriti tek 2019. godine, a nije ohrabrujuće što se najavljuje poskupljenje struje za privrednike u oba entiteta", kaže ona.

Koja privredna grana u zemlji je 2018. godine ostvarila najveći napredak kada je izvoz u pitanju?

-Metalski sektor u BiH, uz baznu proizvodnju metala, tradicionalno je najjači i najuspješniji industrijski i izvozni sektor, koji u prosjeku čini oko 34,2% od ukupnog izvoza zemlje, što mu daje veliku prednost nad drugim izvoznim kategorijama. Takođe, drvna industrija, tj. najviše izvoz finalnih proizvoda - namještaja, iz godine u godinu bilježi pozitivan trend rasta. S obzirom na kvalitetan sirovinski potencijal, pretežno bukve, te izražen trend upotrebe drveta kao ekološkog i obnovljivog materijala u svijetu, realno je očekivati povećanje proizvodnje i izvoza drvne industrije Bosne i Hercegovine.

Koja su to nova tržišta na kojima su se pojavili proizvodi iz BiH?

-U protekle dvije godine velika pažnja je posvećena tržištu Kine. Komora zadnje tri godine organizuje zajedničke nastupe bh. privrede na sajmu "Ningbo" u Kini, što je već rezultiralo određenim ugovorima o saradnji. Podsjećamo da se Grupacija proizvođača, sakupljača i prerađivača ljekovitog bilja i šumskih plodova u BiH uspješno predstavila prvi put na Međunarodnoj konferenciji proizvođača eteričnih ulja, koja je održana u Kini od 21. do 23. maja 2018, gdje je učestvovalo i osam kompanija koje se bave proizvodnjom eteričnih ulja. Nastup Grupacije je bio izuzetno uspješan, te je za jedan od rezultata imao i uzvratnu studijsku posjetu kineskih uvoznika eteričnih ulja Bosni i Hercegovini, gdje su u dvodnevnoj posjeti i u organizaciji STK BiH, obišli sve značajnije proizvođače. Po našim informacijama, a slijedom navedenih aktivnosti, već su sklopljeni ugovori o izvozu vina i eteričnih ulja u Kinu, čemu ćemo moći svjedočiti u narednom periodu.

U 2018. godini došlo je do ogromnog pada izvoza za Tursku, i to kada je Komora u ovoj zemlji otvorila svoje predstavništvo. Šta se desilo?

-Sredinom godine Turska je donijela Odluku za sprovođenje kvota na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda s porijeklom iz BiH. Ovom odlukom utvrđena su nova pravila za uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda. Promjena načina uvoza te pad lire imali su negativan uticaj u prvoj polovini godine na izvoz bh. proizvoda na tržište Turske, iako dosta bh. izvoznika ima sklopljene ugovore u eurima. U septembru 2018. Savjet ministara BiH je utvrdio Nacrt ugovora o slobodnoj trgovini s Turskom, koji je, kako tvrde u Savjetu, bolji nego dosadašnji ugovor o slobodnoj trgovini, koji je tri puta mijenjan. Novina u Nacrtu ugovora je da je prvi put u ugovor unesena odredba koja se tiče obaveze Turske da BiH svake godine obezbijedi kvotu za izvoz mesa s obzirom na to da su goveđe meso i druge vrste mesa do sada bili na punoj carinskoj stopi, bez umanjenja carine, s tim da je turska vlada jednostranom odlukom svake godine odobravala određenu količinu. Predstavništvo STK BiH u Istanbulu je, izgleda, otvoreno u pravo vrijeme, jer je u ovoj godini bilo na usluzi svim bh. izvoznicima, pružajući stručnu i informativnu podršku. I ovim putem pozivamo sve privrednike da ne oklijevaju i da koriste usluge Predstavništva u Istanbulu.

Da li se moglo uraditi više i u kojem dijelu?

-Gledajući mogućnosti diversifikacije izvoznih tržišta i jačanje proizvodnih kapaciteta u BiH, ostaje nam žal u 2018. godini što nije i formalno omogućen izvoz piletine u EU. Bosna i Hercegovina je 2012. godine bila jedan od glavnih dobavljača peradarskih proizvoda na hrvatsko peradarsko tržište, a vrijednost izvoza je iznosila 14 miliona KM godišnje uz snažan tržišni udio - 85% ukupnog uvoza u Hrvatsku u kategoriji svježeg pilećeg mesa. Međutim, kada se Hrvatska pridružila EU, taj izvoz je zaustavljen, a tržište je preplavljeno proizvodima iz drugih evropskih zemalja. Peradarstvo u BiH, prema podacima OECD-a, ima potencijal i veliku šansu da u okviru cjelokupne poljoprivredne proizvodnje postane najveći sektor za proizvodnju mesa do 2020. godine uz godišnji porast od 2,3 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom za sektor peradarstva 2017/2016. bio je rekordan i iznosio je 165%. Kompanijama iz sektora peradarstva svakako treba čestitati na odličnoj strukturi razmjene, jer prerađevine od mesa peradi u ukupnom izvozu učestvuju sa 72% vrijednosti.

Da li su vlasti, na svim nivoima, prošle godine bile u službi ekonomije?

-Iako je tokom godine zabilježeno nekoliko pomaka u svrhu poboljšanja uslova poslovanja u BiH, ipak privreda BiH nije dočekala neko značajnije rasterećenje. Određene reforme na nivou Federacije i Republike Srpske vjerovatno će se moći mjeriti tek 2019. godine, a nije ohrabrujuće što se najavljuje poskupljenje struje za privrednike u oba entiteta. Gledajući iz ugla spoljnotrgovinskog poslovanja, moramo istaći da je tužno da smo tek u aprilu 2018. godine (a trebalo je da ovo bude realizovano prije skoro dvije godine) uspjeli u donošenju jednog od podzakonskih akta Zakona o carinskoj politici BiH, a to je Odluka o uslovima i postupku ostvarenja prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina. Mnogi privrednici, a najviše njih iz metalske i elektro industrije, zatim drvne i tekstilno-obućarske industrije koji su nosioci domaće privrede, nisu bili u mogućnosti osloboditi se uvoznih dažbina prilikom uvoza opreme za proizvodnju koja se ne proizvodi u BiH, a koja bi služila za novu ili proširenje postojeće proizvodnje, tj. za modernizaciju postojeće proizvodne tehnologije, kojom se obavlja neposredna proizvodna djelatnost. Ovim aktom zasigurno je pružen dodatni impuls u podizanju same proizvodnje, a time i viši nivo konkurentnosti bosanskohercegovačkih firmi, kako na evropskom, tako i na globalnom svjetskom tržištu.

Kosovo taksama očigledno kažnjava BiH i Srbiju za neke političke odluke. Da li je CEFTA izgubila smisao s obzirom na to da nema način, a ni mehanizam da ih u tome spriječi?

-Trenutno tako izgleda, jer je činjenica da CEFTA sporazum nije bio u većoj krizi, kao što je danas. U njemu nema decidno navedenih kaznenih mjera, što se sad pokazalo kao krucijalno. Nikad u okviru CEFTA nije riješen problem mehanizma rješavanja sporova te smo zbog toga bili godinama zakovani u problemima dok se dvije strane ne dogovore, kao što je primjer Srbija - BiH iz ove godine. Ako se ne riješi problem mehanizma rješavanja sporova teško da iko može garantovati da će se moći sprovoditi usaglašeni Protokol 5 (usluge) ili Protokol 6 (ujednačavanje dokumenata, uvezivanje carina).