Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Da li Srbija i Hrvatska mogu potopiti bh.privredu slabljenjem svojih valuta

Devalvacijom kune bi hrvatski proizvodi u BiH bili jeftiniji i uzeli bi još veći dio tržišnog "kolača" od bh. firmi.

07.02.2017. 08:45 / Izvor: Faktor

Nedavni zahtjev Savjeta za privredna pitanja Hrvatske o devalvaciji, odnosno slabljenju kune za 10 posto tokom petogodišnjeg perioda ukazao je na mogućnost susjednih zemalja da manipuliranjem vrijednosti svoje valute ostvare veći izvoz u BiH.

Time bi se bh. kompanije našle na udaru Hrvatske koja ionako ostvaruje veliki izvoz u našu zemlju. Devalvacijom kune bi hrvatski proizvodi u BiH bili jeftiniji i uzeli bi još veći dio tržišnog “kolača“ od bh. firmi.

Iako ova ideja hrvatskih privrednika djeluje efikasno, njena izvodivost u praksi je ipak teško ostvariva, stav je stručnjaka.

Profesor ekonomije na SSST univerzitetu u Sarajevu Matej Živković u razgovoru za Faktor ističe da se ovoj ideji usprotivio guverner Hrvatske narodne banke.

"Ukoliko bi došlo do zahtijevane devalvacije kune, to bi povećalo kreditne tranše svim onima koji su se u Hrvatskoj zadužili i svoje kredite vezali uz euro. Time bi količina novca kojeg moraju vratiti u kunama narasla, a onda bi bio izvršen pritisak na firme da povećaju plaće radnicima da bi ovi mogli vraćati kredit. Zbog toga bi firme bile prisiljene povećati cijene proizvoda i to bi dovelo do inflatorne spirale", pojašnjava Živković.

Ističe da bi devalvacijom kune hrvatski proizvodi ipak bili jeftiniji u BiH. Domaće kompanije u našoj zemlji bile bi negativno efektirane, ali bi bh. potrošači mogli za isti iznos novca kupiti veći broj proizvoda što je za njih pozitivno. Svaka mjera pa tako i devalvacije kuna, ima dvije strane medalje, kazao je Živković.

Što se tiče Srbije, ističe da je ta zemlja imala izražen problem sa inflacijom, a ponekad se radilo i o dvocifrenim brojevima. Zbog toga bi devalvacija dinara bila opasan potez.

Sličnog stava je i profesor bankarstva na Univerzitetu Istočno Sarajevo i član Udruženja ekonomista SWOT Marko Đogo.

"Svaki potez vezan za devalvaciju valute ima svoje prednosti i mane. U najkraćem, u slučaju slabljenja kune bi BiH bila jedini gubitnik takvog poteza jer je Hrvatska cjenovno konkurentna samo naspram zemalja istog nivoa razvoja. Devalvacija kune ne bi pomogla Hrvatskoj da poveća izvoz u Njemačku jer se ne radi o istim grupama proizvoda, odnosno proizvode koje Hrvatska uvozi iz Njemačke je teško zamijeniti hrvatskom robom. Međutim, kada se radi o zemljama istog nivoa razvoja, tu je slučaj o intraindustrijskoj trgovini istim proizvodima. Kod takvih proizvoda cjenovna konkurentnost je ključna. Tu bi Hrvatska popravila svoj položaj spram BiH i eventualno Srbije, i ovih zemalja koje su sličnog nivoa razvoja koje uvoze i izvoze slične proizvode. Tako da bi devalvacija kune naštetila BiH, a Hrvatskoj pomoglo jedino u odnosu s nama. Malo bi to imalo utjecaja na njihove odnose sa drugim zemljama Evropske unije", pojasnio je Đogo.

Što se tiče Srbije, iskustvo te zemlje pokazuje da bi devalvacija u kratkom vremenu donijela određene pozitivne efekte, ali da bi sve poništili negativni efekti zbog povećanja inflacija. Stoga su finansijske vlasti Srbije odustale od takvog poteza.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti