Da li Srbija i Hrvatska mogu potopiti bh.privredu slabljenjem svojih valuta

Nedavni zahtjev Savjeta za privredna pitanja Hrvatske o devalvaciji, odnosno slabljenju kune za 10 posto tokom petogodišnjeg perioda ukazao je na mogućnost susjednih zemalja da manipuliranjem vrijednosti svoje valute ostvare veći izvoz u BiH.

Time bi se bh. kompanije našle na udaru Hrvatske koja ionako ostvaruje veliki izvoz u našu zemlju. Devalvacijom kune bi hrvatski proizvodi u BiH bili jeftiniji i uzeli bi još veći dio tržišnog “kolača“ od bh. firmi.

Iako ova ideja hrvatskih privrednika djeluje efikasno, njena izvodivost u praksi je ipak teško ostvariva, stav je stručnjaka.

Profesor ekonomije na SSST univerzitetu u Sarajevu Matej Živković u razgovoru za Faktor ističe da se ovoj ideji usprotivio guverner Hrvatske narodne banke.

"Ukoliko bi došlo do zahtijevane devalvacije kune, to bi povećalo kreditne tranše svim onima koji su se u Hrvatskoj zadužili i svoje kredite vezali uz euro. Time bi količina novca kojeg moraju vratiti u kunama narasla, a onda bi bio izvršen pritisak na firme da povećaju plaće radnicima da bi ovi mogli vraćati kredit. Zbog toga bi firme bile prisiljene povećati cijene proizvoda i to bi dovelo do inflatorne spirale", pojašnjava Živković.

Ističe da bi devalvacijom kune hrvatski proizvodi ipak bili jeftiniji u BiH. Domaće kompanije u našoj zemlji bile bi negativno efektirane, ali bi bh. potrošači mogli za isti iznos novca kupiti veći broj proizvoda što je za njih pozitivno. Svaka mjera pa tako i devalvacije kuna, ima dvije strane medalje, kazao je Živković.

Što se tiče Srbije, ističe da je ta zemlja imala izražen problem sa inflacijom, a ponekad se radilo i o dvocifrenim brojevima. Zbog toga bi devalvacija dinara bila opasan potez.

Sličnog stava je i profesor bankarstva na Univerzitetu Istočno Sarajevo i član Udruženja ekonomista SWOT Marko Đogo.

"Svaki potez vezan za devalvaciju valute ima svoje prednosti i mane. U najkraćem, u slučaju slabljenja kune bi BiH bila jedini gubitnik takvog poteza jer je Hrvatska cjenovno konkurentna samo naspram zemalja istog nivoa razvoja. Devalvacija kune ne bi pomogla Hrvatskoj da poveća izvoz u Njemačku jer se ne radi o istim grupama proizvoda, odnosno proizvode koje Hrvatska uvozi iz Njemačke je teško zamijeniti hrvatskom robom. Međutim, kada se radi o zemljama istog nivoa razvoja, tu je slučaj o intraindustrijskoj trgovini istim proizvodima. Kod takvih proizvoda cjenovna konkurentnost je ključna. Tu bi Hrvatska popravila svoj položaj spram BiH i eventualno Srbije, i ovih zemalja koje su sličnog nivoa razvoja koje uvoze i izvoze slične proizvode. Tako da bi devalvacija kune naštetila BiH, a Hrvatskoj pomoglo jedino u odnosu s nama. Malo bi to imalo utjecaja na njihove odnose sa drugim zemljama Evropske unije", pojasnio je Đogo.

Što se tiče Srbije, iskustvo te zemlje pokazuje da bi devalvacija u kratkom vremenu donijela određene pozitivne efekte, ali da bi sve poništili negativni efekti zbog povećanja inflacija. Stoga su finansijske vlasti Srbije odustale od takvog poteza.