EU danas usvaja novu strategiju proširenja

Evropska komisija ovog bi utorka trebala usvojiti Strategiju o proširenju Zapadnog Balkana u kojoj se daju procjene o brzini napretka pet zemalja iz regije i Kosova, koje neke od zemalja članica EU-a još nisu priznale. Strategiju bi u Evropskom parlamentu trebao predstaviti predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker.

Nezvanične informacije iz Brisela posljednjih dana govore da Evropska unija u svojoj porodici najprije vidi Srbiju i Crnu Goru i to 2025. godine. Nakon toga slijede Makedonija i Albanija koje bi naredne godine trebale početi pristupne pregovore. U posljednjem vozu su BiH i Kosovo, koje se suočava s ozbiljnim otporima pristupanju u samoj EU.

BiH bi kandidatski status trebala dobiti naredne godine, a pristupne pregovore otvoriti tek 2023. godine. Ali ovaj vremenski okvir, iako bi mogao ubrzati sam proces, nije definisani rok, upozorava bivši bh. ambasador u EU Igor Davidović. 

"Do sada u našem slučaju takav rok nikada nije bio definisan. Ne znam ni hoće li ga sada izgovoriti kao 2025, ali ipak je lakše ako imamo nešto što je objektivan orijentir koji nas vodi ka datumskom određenju i to bi bilo nešto konkretnije nego ovo što smo imali dosad - konstantne konfuzne uslove," kaže Davidović. 

Ključni elementi Strategije su i pozivi za rješavanje graničnih sporova, ozbiljna borba protiv organiziranog kriminala i korupcije, regionalna saradnja, a potencira se i pitanje pronalaska nestalih osoba i prevladavanju razlika iz prošlosti. Insisitira se na depolitizaciji sudstva te poštivanju medijskih sloboda.

Iz zvaničnog Brisela dolaze informacije da postoje i zahtjevi da predstavnici zemalja Zapadnog Balkana, i prije nego postanu članice, prisustvuju sastancima na kojima se određuje politika Unije. To su neke od novih ideja, kaže Srećko Latal, ali Strategija pokazuje i neke stare slabosti evropskog pristupa Balkanu.

"Taj pojedinačni pristup koji dovodi to tenzija između zemalja kroz, rekao bih, nenamjerno jačanje kompeticije između mogućih zemalja članica, umjesto regionalnog pristupa, što su predlagali neki stručnjaci", kaže Latal.

Strategija u kojoj se datum ulaska BiH ne spominje, jer je previše daleko, nije mnogo iznenadila ni bh. parlamentarce.

"Ona će zapravo pokazati da smo mi ovakvim vođenjem države doveli Bosnu i Hercegovinu na začelje tih procesa", ocjenjuje Senad Šepić, predsjedavajući bh. delegacije u Vijeću Evrope (Nezavisni blok).

"Smatram je kao poruku kolega koji od nas traže da se uozbiljimo, da prije svega završimo priču oko Upitnika i onda pređemo na provedbu obveza koje smo davno preuzeli kada je pitanju naše članstvo u EU", kaže Nikola Lovrinović, član zajedničke Komisije za EU integracije (HDZBiH).

"Ostajemno zadnji u tom vozu, to je jasno rečeno, zato što nas smatraju potpuno zarobljenom državom u korupciji", napominje Aleksandra Pandurević, članica zajedničke Komisije za eu integracije (SDS).

Mnoge države poslale su Evropskoj komisiji svoja viđenja Strategije, ali ona nisu obvezujuća za Komisiju, jer će zemlje članice svoj definitivan stav dati na Vijeću EU. Iz Brisela stižu informacije da je najglasniji protivnik učešća Kosova, u ovakvom obliku procesa proširenja, Španija, jedna od pet zemalja članica EU-a koje nisu priznale Kosovo.