I dalje nazadujemo: BiH ima svega četiri posto ekološki prihvatljivih vozila

Privredna/Gospodarska komora FBiH u okviru svojih redovnih aktivnosti, a naročito putem Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima FBiH aktivno djeluje na promociji i pokretanju niza aktivnosti u cilju značanijeg razvoja elektromobilnosti u BiH.

Obzirom da je prijevoz odgovoran za oko 30% emisije CO2, u Evropskoj uniji elektromobilnost i svijest o ekološki prihvatljivim automobilima sve više poprima značaj u svijetu automobilizma. Prema istraživanju Evropskog parlamenta čak 72 % emisije otpada na cestovni promet.

Koronavirus je pokazao koliko promet utiče na kvalitet zraka

Koliko cestovni promet utiče na zagađenje zraka najbolje dokazuje pandemija koronavirusa kada su evropske države uvodile rigorozne lockdown-ove, čime je snažno opao gradski promet. Kao jedan od primjera, Evropska agencija za okoliš (EEA) navodi Milano, kao grad najpogođeniji koronavirusom, gdje je količina zagađenja zraka u tom periodu opala za 25%. U lombardijskom gradu Bergamu, te glavnom gradu Rimu, zagađenje zraka palo je za čak 35% u poređenju sa istim periodom u prošloj godini.

Do 2050. godine Evropa je postavila ambiciozan plan pred proizvođače automobila sa ciljem da u svim fazama životnog ciklusa automobila, počevši od proizvodnje, eksploatacije do recikliranja moraju zadovoljiti kriterije 0% zagađenja.

Prema najavama proizvođača automobila, već do 2025. godine će u svojoj paleti proizvoda imati u prosjeku 50-60% električnih i hibridnih automobila kao i ostalih ekološki prihvatljivih vozila.  Veći evropski gradovi poput Pariza, Osla, Berlina planiraju potpuno zabraniti saobraćaj vozilima sa konvencionalnim pogonom motora do 2030. godine.

Razvoj infrastrukture električnih punionica

Evropska unija ima blizu 225.000 javnih električnih punionica čiji broj rapidno raste iz dana u dan. Bosna i Hercegovina, uprkos mnogim, različitim zakonskim preprekama ima već 145 električnih punionica (konektora), od čega je 40-tak potpuno javnih, dok su ostale poluprivatnog karaktera i pretežno se nalaze u trgovačkim centrima, na parkinzima hotela i sl.

Broj ekološki prihvatljivih registrovanih vozila u Evropskoj uniji u 2020. godini je preko 2 miliona ili  12,6% od ukupnog voznog parka. Od toga električna vozila sa 1,2 miliona (5,2%), hibridna vozila blizu 1 milion (5%), a sva ostala ekološki prihvatljiva vozila čine 2,4% voznog parka.

Kada je u pitanju BiH, nažalost znatno zaostajemo u odnosu na regiju, a posebno u odnosu na EU. U BiH imamo 3 puta manje registrovanih ekološki prihvatljivih vozila - svega 4%. Imamo svega 41 registrovano električno vozilo i 890 registriranih vozila na hibridni pogon.

"Da bismo imali više eko vozila na terenu, nadležni organi trebaju kreirati povoljan poslovni ambijent, počevši od potpunog ukidanja carine na električne automobile, koja trenutno iznosi 5%, te smanjenja carina za hibridna vozila sa 15% na 5%. Većina zemalja u okruženju uopće nema carinu na električna  vozila, dok je u prosjeku visina carine za vozila koja nemaju preferencijal iz Evropske unije oko 5%", izjavio je predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj/Gospodarskoj komori FBiH Haris Muratović.

"Nadležne institucije u entitetima i kantonima trebale bi potpuno ukinuti porez na imovinu za električna, a prepoloviti za hibridna vozila kako bi podstakle vozače da razmišljaju o ekološki prihvatljivim vozilima. Samo u protekle tri godine kroz naplatu naknade za okoliš FBiH je naplatila blizu 33,5 miliona KM od građana tokom registracije vozila. Dio navedenih sredstava, tačnije 70% se vraća kantonima, međutim ni jedan Kanton u FBiH, izuzev tuzlanskog, nije uradio ništa konkretno u cilju smanjenja zagađenja koje dolazi iz transporta. Iz ovog budžeta bi se mogle i trebale izdvajati stimulacije za nabavku ekološki prihvatljivih vozila.

Napominje da je Fond za zaštitu okoliša FBiH je do sada podržao nekoliko projekata u kojima je subvencionirao promociju elektromobilnosti (od nabavke i upotrebe eko prihvatljivih vozila, do tendera stimulacije za nabavku eko vozila, te izgradnje električnih punionica i sl.)

"Nadamo se da će nadležne institucije u BiH slijediti primjer susjeda, te stimulisati nabavku ekološki prihvatljivih vozila, pojednostaviti procedure za instalaciju punionica, ukinuti carine na električna vozila i smanjiti carinu na 5% za hibride", dodaje Muratović.

Sve susjedne države izdvajaju znatna sredstva za podršku pri kupovini ekološki prihvatljivih vozila, naročito za vozila sa električnim pogonom. Srbija tako daje podsticaje do 5.000 €, Hrvatska subvencionira iznos jednak PDV-u, dok Slovenija izdvaja i do 8.500 € subvencije po kupljenom električnom vozilu. 

Međutim, uprkos svim trenutnim otežavajućim okolnostima, BiH ima izniman potencijal za razvoj sektora elektromobilnosti, što je ujedno i prijeka potreba usljed velikog zagađenja zraka uzrokovanog i emisijom CO2 zastarjelog voznog parka.

Istovremeno, elektromobilnost predstavlja svojevrsnu šansu bosanskohercegovačkim kompanijama za proširenjem poslovnih aktivnosti, a što dokazuje i veliki interes brojnih privrednih subjekata iz različitih sektora poput automobilske industrije, zaštite okoliša, trgovaca automobilima, elektroenergetike, elektroindustrije, saobraćaja, distribucije nafte i naftnih derivate, okupljenih u proaktivnom radu Udruženja za elektromobilnost pri Privrednoj/Gospodarskoj komori FBiH.

Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH sa svim svojim Udruženjima stoji na raspolaganju svim zainteresovanim privrednim subjektima sa teritorije Bosne  Hercegovine, ali i šire, ukoliko imaju potrebu za bilo kakvim informacijama, savjetima, sugestijama, ali i poslovnim prijedlozima i uvezivanjem s kompanijama iz sektora elektromobilnosti.