Inovacije mogu oživjeti privredu

13.11.2018. 07:47 / Izvor: Akta.ba
Inovacije mogu oživjeti privredu

Privrednicima u Republici Srpskoj neophodna su inovativna rješenja kako bi unaprijedili svoju proizvodnju.

Privredna komora Republike Srpske, Savez inovatora Srpske i Republička agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća, organizovali su jučer, u prostorijama Komore, šesti međunarodni naučno-stručni skup "Tehnološke inovacije – generator privrednog razvoja".

Direktor Sektora granskih udruženja u Privrednoj komori RS, Pero Ćorić, rekao je novinarima prije početka skupa, da Komora učestvuje u realizaciji više projekata, među kojima je i EU ProLocal kroz koji nastoji da poveća konkurentnost u firmama metalne industrije na bazi tehnoloških inovacija i uvođenjem znanja u privredu.

"Kroz projekat EU ProLocal organizovali smo nekoliko seminara, kako bi našim preduzećima pokazali kako se radi u EU, da je znanje stavljeno na prvo mjesto, te da su tehnološke inovacije u funkciji konkurentnosti preduzeća, ali i da nastojimo iskustva iz EU primjeniti i ovdje", rekao je Ćorić.

Cilj ovog skupa, kako je napomenuo, je da poveže naučnu zajednicu i privredna društva i da se kroz naučne radove, koji su primjenjivi u privredi, pokuša povećati konkurentnost privrede, koja bi se na taj način bolje pozicionirala na tržištu.

"U privrednim društvima ima inovatora i oni konkretno rade na svojim proizvodima. Mnogo je takvih primjera gdje su ljudi inovatori u svojim firmama i nisu se mnogo eksponirali da te svoje radove pokažu. Mi  smo kroz ovaj događaj htjeli da to proširimo i da uvežemo naučno-stručnu zajednicu i privredu jer smo vidjeli u Sloveniji kako to sve to funkcioniše. Ono čemu mi trebamo težiti jeste da se poveća broj naučno-istraživačkih radova primjenjivih u praksi ", kazao je Ćorić i dodao da je upravo iz tog razloga Privredna komora, u mjerama za Program ekonomskih reformi Srpske, predložila formiranje naučno-istraživačkog centra RS koji bi bio isključivo u funkciji privrede, gdje bi se razvijali novi proizvodi i nove tehnologije.

Prema njegovim  riječima, privrednici su veoma zainteresovani za inovacije.

"Težimo ka tome da iskoristimo potencijale naših fakulteta, da se znanje pretoči u privredna društva. Naša privredna društva su uglavnom mala i srednja preduzeća i kao takva nisu sposobna da finansiraju svoj razvoj i obezbijede opremljene laboratorije. Upravo bi tu trebalo napraviti sponu između nauke i privrede, kako bi imali kvalitetne proizvode, visoke tehnologije i obrazovane ljude. To je ono što i evropsku i svjetsku privredu vuče naprijed", poručio je Ćorić.

Na dosadašnjih pet naučno-stručnih skupova, koji se održavaju svake druge godine, prezentovano je ukupno 170 radova, od kojih 40 naučnih, 49 stručnih i 31 prilog, od strane 242 autora, rekao je predsjednik Saveza inovatora RS, Milovan Bajić.

"Savez inovatora RS u svojoj struktruri ima osam gradskih udruženja i praksa je da sada jednom godišnje svi kandiduju svoje ideje, te da se na osnovu kriuterijuma izvrši bodovanje i autori dobiju određena podsticajna sredstva. To je prvi korak i to su minorna sredstva koja služe za izradu prototipa ako nije preskup, prijava patenta u Zavodu za zaštitu intelektualnog vlasništva itd. Kada se te ideje „pronosaju“ na sajmovima inovacija širom bivše Jugoslavije, iz mnoštva ideja izraste određen broj kvlaitetnih inovacija koje se dalje putem podrške razvojne agencije preuzimaju i finansiraju", objasnio je Bajić.

Privrednici, kaže, prepoznaju kvalitetne ideje i imaju sluha i u konkretnom razgovoru sa autorom realizuju saradnju.

Slavko Crnić, inovator godine za 2017. i direktor Instituta za primjenu prirodnih materijala u poljoprivredi „Vinas“, ovo priznanje dobio je na osnovu inovacije „bezglutensko pšenično, raževo i speltino brašno“, „ekološko mineralno đubrivo“ i „Vlatkovački sir“.

"Iz jedne zemlje vlada veliko interesovanje za sve moje proizvode. Mi od 2012. imamo Insitut za istraživanje prirodnih materijala i primjenu i imamo preko 200 proizvoda. To je vrlo veliki broj proizvoda koji su inventivni, novi i od domaćih materijala. Institut niko ne finansira tako da sva svoja istraživanja finansiram sam. Imamo četiri stalna saradnika i razvijenu mrežu po čitavoj bivšoj Jugoslaviji i šire a ono što radimo je vrlo traženo", rekao je Crnić.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti