Javno pismo s prijedlozima hitnih ekonomsko-sanacionih mjera u BiH

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Javno pismo s prijedlozima hitnih ekonomsko-sanacionih mjera u BiH

30.03.2020. 09:58 / Izvor: Akta.ba

Vlasnica i direktorica društva eXtea d.o.o. Sarajevo Kristina Miklavčić MBA i ovlašteni revizor, suvlasnik i direktor društva Ant Colony d.o.o. Sarajevo Ismir Harambašić dpl.ing, vlasnica i direktorica društva Bizbook d.o.o. Sarajevo Ema Šošević dpl.iur. i članovi Bizbook Mreže Poslovne Zajednice, uputuli su državnim, entitetskim i kantonalnim vlastima Javno pismo s prijedlozima hitnih ekonomsko-sanacionih mjera u Bosni i Hercegovini.

Javno pismo prenosimo u cjelosti:

Poštovani članovi predsjedništva i premijeri,

Vezano za trenutnu situaciju u našoj zemlji, ovim putem i mi želimo da vam damo prijedlog konkretnih ekonomskih mjera, kao i da vam ponudimo svesrdnu pomoć na dobrovoljnoj osnovi i u bilo kojem obliku, kako bismo krizu izazvanu pandemijom virusne infekcije COVID-19 što prije i efikasnije zajednički prevazišli.

Naglašavamo da smo grupa nezavisnih ekonomskih, IT, IKT (ICT) i finansijskih stručnjaka i da imamo podršku poslovnih subjekata iz niza drugih oblasti u realnom sektoru, kao i vlasnika uspješnih firmi na području cijele Bosne i Hercegovine.

Ni sada, a ni ranije, nismo bili politički eksponirani i naš cilj nije populistička samopromocija. Naš prijedlog mjera nisu sačinili akademski stručnjaci, teoretičari ili analitičari. Nisu ih sačinila ni lica poznata u javnosti, ali ni političari u cilju promocije svojih političkih stranaka koji nikad nisu radili realnom sektoru ili jesu tek u neznatnoj mjeri.

Naše mjere predlažu dokazani i priznati nezavisni i visokokvalifikovani stručnjaci iz realnog sektora čije firme još uvijek manje-više uspješno posluju zahvaljujući dobrom finansijskom upravljanju, ali među nama ima firmi koje su u izrazito teškoj situaciji i koje će biti u sve težoj situaciji kako vrijeme bude odmicalo.

Mi nismo nikako podobni, ali smo jako sposobni, pa imamo punu građansku obavezu da predložimo i ponudimo direktnu dobrovoljnu pomoć kako je navedeno dalje u tekstu!

Detaljan set mjera:

1.     Ljubazno molimo da premijer entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, gdin Fadil Novalić, odmah povuče svoju skandaloznu izjavu: “Ekonomijom ćemo se baviti kad pandemija krene jenjavati.” Zajedno se moramo paralelno boriti za zdravlje ljudi, ali i za zdravlje cjelokupne ekonomije države.

2.     Ljubazno molimo i premijera Vlade kantona Sarajevo, da povuče također spornu odluku o donacijama.

3.     Donijeti hitne izmjene i dopune Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja te omogućiti privrednicima plaćanje PDV-a samo na osnovu naplaćenih izlaznih faktura (KIF), uz retroaktivno plaćanje od 60 dana. Svjesni smo daje potrebno određeno vrijeme i niz procesa kako bi se izvršilo potrebno prilagođavanje i dorada postojećeg softverskog sistema Uprave za indirektno oporezivanje.

4.     Nastavno na prethodnu tačku, nudimo svoju pomoć na dobrovoljnoj osnovi, ali takođe zahtijevamo da pomoć odmah zatražite od svih isključivo domaćih IT firmi i to u vidu javnog poziva za angažman od ekonomskog značaja za cijelu Bosnu i Hercegovinu kako bi se softverski paket što prije prilagodio ili izradio novi. Time bi se ostvarila dugoročna dobrobit za realni sektor po pitanju indirektnih poreza.

Bosna i Hercegovina je u svijetu poznata po vrhunskim IT stručnjacima iz svih segmenata informacionih i komunikacionih tehnologija koji rade za strana tržišta na mnogo kompleksnijim projektima i poslovnim izazovima od izmjene i dorade softvera za evidentiranje poreza.

5.     Usvojiti taksativno spisak proizvoda od ključne važnosti za Bosnu i Hercegovinu u trenutnoj krizi, a koji se proizvode u BiH ili uvoze, te maksimalno poreski stimulisati njihovu proizvodnju. Izvoznicima robe uvesti poreske olakšice sa aspekta poreza na dobit.

6.     Izraditi set poticajnih mjera za IT ili IKT sektor koji je trenutno jedna od rijetkih privrednih grana koje generišu redovne radne aktivnosti, ne otpušta radnike, upošljava čak i nove (zbog pojačanog obima digitalizacije u svijetu), te isplaćuje plate koje su daleko iznad prosjeka u Bosni i Hercegovini. Napominjemo da IT sektor uredno izvršava sve poreske obaveze (direktne i indirektne), uključujući parafiskalne namete i doprinose.

Stimulisati ovu privrednu granu hitno po uzoru na Rumuniju koja je napravili IT bum i dovela predstavništva vodećih svjetskih korporacija iz tehnološkog svijeta u Rumuniju!

7.     Odmah preduzeti mjere eliminisanja svih parafiskalnih nameta na privredu u Bosni i Hercegovini, uključujući sljedeće:

- članarina turističkim zajednicama,

-  taksa na šume,

- taksa na istaknutu firmu,

-  razrez poreza na imovinu (za pravna i fizička lica) te

-  razne druge opštinske i komunalne takse, čija visina varira od kantona do kantona u entitetu FBiH, ali isto tako od opštine do opštine, shodno zonama, različitim rješenjima, pravilnicima i ostalim aktima koji se učestalo mijenjaju na godišnjoj osnovi.

8.     Tražiti od svih opština i njihovih načelnika u Bosni i Hercegovini da na sedmičnoj osnovi izrađuju plan i mjere ušteda, kao i da smanje tekuće troškove iz budžeta opština za najmanje 50%.

9.     Akontativno plaćanje poreza na dobit za tekuću i svaku narednu godinu ostaviti isključivo pravnim licima na slobodnu volju. To podrazumijeva hitne izmjene i dopune Zakona o direktnim porezima, tj. Zakona o porezu na dobit u Bosni i Hercegovini.

Za one koji nisu u mogućnosti ili ne žele plaćati direktni porez na ovaj način, ne smije da postoji zakonski imperativ koji ih na isto prisiljava ili ih kažnjava. Svoju obavezu će izvršiti do kraja IV mjeseca tekuće godine za prethodnu godinu, kao što je i sada slučaj uz nekoliko dana razlike.

10.  Zakon o privrednim društvima u entitetu FBiH izmijeniti i usaglasiti sa Zakonom o privrednim društvima u entitetu RS te omogućiti maksimalnu fleksibilnost prilikom otvaranja novih firmi. Stoga predlažemo da se uvede mjera daje osnivački kapital za otvaranje firmi u entitetu FBiH 1,00 KM, kao što je u entitetu RS. Maksimalno ubrzati otvaranje novih firmi uz što niže troškove i rokove.

11.  Posebnu pažnju obratiti odmah i hitno na obrte, mikro i male porodične firme, te formirati transparentne fondove kod državnih banaka za raspodjelu pomoći privredi. Oni su, uz turističku djelatnost, trenutno najugroženiji segment privrede.

12.  Digitalnu industriju u Bosni i Hercegovini posebno poticati konkretnim mjerama, jer je ključna u 21. vijeku i u doba krize.

13.  U Zakon o privrednim društvima na nivou oba entiteta uvesti obavezu da su društva koja generišu poslovnu dobit u striktnoj obavezi 15% te dobiti (nakon plaćanja poreza na dobit 10%) dužna ostavljati na vlastite zasebne račune poslovnih rezervi za vanredne situacije. Ovo treba da bude kontinuirana zakonska obaveza za privredna društva, jer banke imaju obaveznu stopu rezerve, a i budžet svake države ima stavke rezerve. Krajnje je poražavajuće da danas mnogi poslovni subjekti i privrednici koji generišu poslovnu dobit, a imaju promet od nekoliko stotina hiljada ili miliona konvertibilnih maraka, njom ne upravljaju racionalno. Stoga se jasno vidi da u vanrednim okolnostima ne mogu da prežive ni mjesec dana! Otpuštanje radnika u takvim djelatnostima već je počelo.

14.  Zahtijevamo takođe da entitet FBiH uskladi po hitnom postupku zakonsku regulativu iz domena fiskalnih kasa za pravna lica s entitetom RS. Dakle, zahtijevamo striktno da veleprodaju u entitetu FBiH oslobodite fiskalizacije, a da odredbe vezane za maloprodaju, tj. prodaju krajnjim potrošačima, ne mijenjate. Navedeno dovodi do sljedećih ušteda pravnim licima:

-       kupovina fiskalnog štampača: cea 650,00 KM jednokratno,

-       prenos GPS podataka Poreskoj upravi: cca 9,00 KM mjesečno, softver za upotrebu fiskalnog sistema: cca 50,00 KM mjesečno, servisiranje fiskalnog uređaja: cca 100,00 KM godišnje,

KDI (Knjiga dnevnih izvještaja, svakodnevno punjenje) i si. stavke iz domena fiskalizacije.

15.  Napraviti hitne uštede u segmentu diplomatsko-konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine u drugim zemljama, maksimalno smanjiti troškove mobilnih telefona, službenih vozila, putnih troškova, službenih putovanja na sastanke, konferencije i seminare te troškove reprezentacije, nabavke namještaja i si. nepotrebnih troškova. Istovjetne uštede napraviti u državnoj službi i upravi. Evidentno je da se na desetine miliona konvertibilnih maraka teško zarađenog novca poreskih obveznika troši netransparentno, a često neracionalno i nenamjenski. Kompletni budžetski rebalans napraviti odmah.

16.  Raskinuti odmah sve ugovore o povremenim i privremenim poslovima te ugovore o djelu u državnoj službi i upravi zbog mjera budžetske štednje i vanrednih okolnosti više sile.

17.  Otpuštene kadrove iz državne službe i uprave evidentirati u posebnu grupu u okviru evidencije za nezaposlena lica iz koje će realni sektor po potrebi uzimati kadrove za razne djelatnosti ili tražiti njihovu dokvalifikaciju i prekvalifikaciju i si. Ti kadrovi će po potrebi ponovo biti zaposleni, ali ovog puta u realnom sektoru, kako bi se zatvorio krug i pronašlo rješenje.

18.  Smanjiti sva primanja državnih službenika i namještenika za 50%, a od toga najmanje 10% preusmjeriti na povećanje plate ključnim zanimanjima u doba krize (zdravstveni radnici, policijski službenici, vatrogasci, nastavni kadar i si.).

19.  Obavezu plaćanja poreza na dohodak privremeno ukinuti i uvesti progresivno oporezivanje dohotka.

20.  Minimalno dva kvartala osloboditi realni sektor obaveze plaćanja poreza i doprinosa te hitno osmisliti i uvesti njihovo postepeno smanjenje na dugoročnoj osnovi.

21.  Ograničiti uvoz ključnih roba i usluga sa stranog tržišta za proizvode i usluge koje možemo da proizvedemo u Bosni i Hercegovini. Maksimalno promovisati slogan „Kupujmo i koristimo domaće i kvalitetno!“

22.  Napraviti hitan plan mjera u koordinaciji s Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u skladu s odličnim mjerama koje je to ministarstvo već preduzelo te pružiti podršku poljoprivredi i poticati prioritetni otkup proizvoda iz Bosne i Hercegovine.

23.  Napraviti hitan plan mjera i dopuna Zakona o visokom obrazovanju kako bi se maksimalno smanjile kvote za upis na visokoškolske ustanove za neprosperitetna zanimanja. Time makroekonomski dugoročno smanjujemo nezaposlenost.

24.  Stimulisati na državnom nivou zanate, digitalni, IT ili IKT sektor, te stipendirati mlade kadrove za najtraženija zanimanja u Bosni i Hercegovini. Prestati izvoziti mozgove, a uvoziti vodu, voće, povrće, GMO hranu najlošijeg kvaliteta i si.

25.  Dostaviti Finansijsko-informatičkoj agenciji (koja se mora maksimalno također digitalizovati) u entitetu F BiH i nadležnoj agenciji u entitetu RS, ovjerene bruto bilanse od nadležnih računovodstvenih agencija ili certificiranih računovođa te odgovornih lica društava koja su pogođena vanrednom situacijom:

od 01.01.2020. - 04.03.2020. sa presjekom stanja do COVID-19 i - od 05.03.2020.-ху.2020.

kako bi država imala centralizovan set podataka i dokaza na osnovu kojih će vršiti raspodjelu pomoći realnom sektoru i oslobađanje od poreza. Iz toga izuzeti pravna lica i odgovorna lica protiv kojih se vodi krivični postupak po bilo kojem osnovu.

26.  Potrebno je da jedan ili dva kompetentna službenika svakodnevno na konferenciji za medije obavještavaju cjelokupnu javnost i poreske obveznike o setu mjera koje su preduzete i koje tek treba preduzeti na dnevnoj osnovi i u kojem vremenskom roku.

27.  Provesti i sve druge preporuke ekonomskih mjera (dio se preklapa) koje su u javnosti predstavili drugi akteri na tržištu, udruženja, komora i si.

28.  Turističku djelatnost pomoći po uzoru na Njemačku, te odmah usvojiti odluke i zakonskim te podzakonskim aktima omogućiti da se u vanrednoj situaciji mogu retroaktivno izdavati tzv. turistički kuponi za posjet turista kada kriza prođe. Kuponi bi važili za sve one kojima su agencijski aranžmani otkazani ili koji su ih lično otkazali usljed više sile i onemogućenog boravka na teritoriji Bosne i Hercegovine. Na osnovu kupona, oni će moći da te aranžmane u Bosni i Hercegovini realizuju u bliskoj budućnosti.

Jaki smo svi zajedno samo onoliko koliko je jaka naša najslabija karika. Zbog toga se istovremeno mora liječiti infekcija virusom COVID-19 i ekonomija, baš kao što to rade i sve druge daleko razvijenije zemlje svijeta.

Posebnu zahvalnost upućujemo medicinskim radnicima, policijskim službenicima i svima onima koji se u našoj zemlji u ovim teškim trenucima zalažu i bore da vlada zdravlje, red i mir.

Najveću zahvalnost dugujemo našim vrijednim rudarima, koji rade intenzivno u tri smjene, a niko ih ne spominje. Zahvaljujući njihovom radu, danas imamo struju, internet vezu i slično, a bez njih ne bismo mogli obavljati ni ovo malo poslovne djelatnosti koju trenutno obavljamo!

Molimo sva diplomatsko-konzulama predstavništva u Bosni i Hercegovini, koja su takođe dobila ovaj dopis, da svojim uticajem izvrše maksimalni pritisak da se usvoje predložene mjere i sve druge mjere koje su predložili drugih akteri iz realnog sektora.

Stojimo državi na raspolaganju u punom kapacitetu na dobrovoljnoj osnovi. Želimo da vama, našim izabranim predstavnicima, stručnim znanjem maksimalno pomognemo da se ekonomija Bosne i Hercegovine što prije oporavi i ozdravi. Zajedničkim snagama moramo svi napustiti zonu komfora u skladu sa pravilima kriznog upravljanja.

 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Vijesti