Kako je zagađenje zraka natjeralo vlasti na akciju?

06.01.2016. 13:59 / Izvor: Akta.ba
Kako je zagađenje zraka natjeralo vlasti na akciju?

Kao rezultat alarmantne situacije sa zagađenjem od prije nekoliko dana u Kantonu Sarajevo se počelo sa izradom novog Plana interventnih mjera za upozorenje i uzbunu kojim se predviđaju rigoroznije zabrane vožnje automobila čiji motori imaju normu manju od euro 3.

Nakon što su stanovnici Sarajeva i drugih gradova u BiH nekoliko tjedna bili primorani zatvoriti se u svoje domove i ograničiti svoje kretanje zbog velikog zagađanja zraka i guste magle vlasti su tek tada krenuli sa poduzimanjem mjera koje su već davno trebale biti provedene kako bi se smanjilo zagađenje.

Tako je Vijeće ministara (VM) usvojilo Nacionalni plan za smanjenje emisija koja je bila naša obveza prema Energetskoj zajednici. Napomenimo, da je ovo jedna od rijetkih obveza koju smo ispunili prije isteka roka. 

Osim toga iz VM i resornog ministarstva najavili su mogućnost uvođenja detaljnijh kontrola pri homologaciji te zabranu uvoza vozila koji ne zadovoljavaju normu EURO 4. 

Podsjetimo, ta odluka je trebala stupiti na snagu još u travnju/aprilu 2015. godine, ali je njena primjena tada odgođena. 

Fuad Klisura, direktor Instituta za privredni inženjering-IPI iz Zenice, kaže da ovu odluku, ako bude donesena trebamo pozdraviti svi, jer će se ukinuti prethodna loša odluka o uvozu EURO 3 vozila čime su vrata Bosne i Hercegovine bila širom otvorena rabljenim vozilima sa lošim izduvnim sustavima i starim vozilima starosti od 1998. godine pa do 2006.

Ovo je, smatra on, u suštini povećavalo prosjek starosti vozila u Bosni  Hercegovini, te očistilo prostor EU zemalja od ovih vozila.

Pored  starosti ovih vozila tu je i sumnjiva pređena kilometraža istih vozila ( više stotina tisuća kilometara ova vozila su prešla dok nisu uvezna u BiH) a tu je upitna i njihova pouzdanost.

''Uvođenjem EURO 4 odnosno zabranom EURO 3 uvoza vozila povećala bi se sigurnost na cestama, a naročito okolišno okruženje jer su vozila sa ovom karakteristikom tj. EURO 4 naročito sa aspekta zagađenja okoline daleko pouzdanija od starijih vozila sa EURO 3 karakteristikama'', navodi on.

Klisura smatra također da sustav homologacije vozila uveden na nivou  Bosne i Hercegovine treba iz temelja koncipirati na jačim i boljim kriterijima. "Oni ti ne trebaju biti samo zbog forme, odnosno prepisivanja dokumentacije sa stranih dokumenata koji prate vozila nego da je potrebno da se homologacijom napokon počnu baviti ispitne radionice koje mogu i znaju da pregledaju i prepoznaju vozilo po svim normama koje zahtjeva EURO 4, a ne da se kao u nekim slučajevima sa EURO 3 u nelojalnoj konkurenciji tih tzv. homologacijskih radionica ta vozila "pregledaju" a da nisu sišla sa vučnog prevoznog vozila'', kaže Klisura za Akta.ba.

STARIJE AUTOMOBILE REGISTRIRAJU KAO OLD TIMERE KAKO NE BI MORALI STALNO PLAĆATI REGISTRACIJU

Govoreći o problemu aero zagađenja Ministarstvo prometa i komunikacija BiH navodi da se mora iz temelja izmjeniti način registriranja tzv. old timer vozila za koja po postojećem Pravilnicima odobrenja daju  old timer klubovi, u suštini zaljubljenici u ova vozila, ali koji nemaju stručnu podlogu. To u ovom trenutku imaju stručne institucije bilo za tehničke preglede bilo za homologaciju ili certificiranje ili čak ovlašteni dileri vozila.

"No kako god ova vozila iako trajno registrirana po nam bia morala imati posebne tablice da su old timer vozila i ona ne mogu biti u svakodnevnoj upotrebi i u vožnji", ističe Klisura.

Drugi drastičniji primjer, navodi naš sugovornik, su vozila ispod normi EURO 3 vozila, odnosno vozila starija 17 godina koja su daleko veći zagađivači od svih ostalih, ali usprkos tome nitko ništa ne čini bar na smanjenju ovih vozila u prometu.

Smatra da nadležni moraju uvesti neke mjere stimulativne mjere kao što je pomaganje uništavanja uz naknadu vlasnicima ovih vozila i stimuliranje nabavljanja vozila sa boljim performansama ili su to još rigoroznije mjere u slučaju registracije vozila gdje nadležno Ministarstvo i VM BiH moraju konačno donijeti odluku da li vozila ovih performansi tj. veći zagađivači moraju da plaćaju i veće naknade za ekologiju odnosno zaštitu okoliša.

"Mora se poduzeti nešto više od isprazne priče od koje više godina zaredom nema ništa. Dokaz je i ova akcija Vlade KS o isključenju tih vozila iz saobraćaja koja se dugo odugovlačila u jeku najžešćeg zagađenja u sarajevskoj kotlini i naglom klimatskom promjenom i poboljšanjem stanja čistoće zraka odmah se zaboravilo na tu Odluku", smatra Klisura. 

Uvođenjem EURO 4 trebao bi se povećati i uvoz novih vozila koji je zadnje dvije godine pao skoro na dno.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 2014. je u BiH registrirano ukupno 921.456 vozila, od čega 87 odsto putničkih. Od toga, EURO 4 (EKO 4) imala su 108.034 vozila, a dodatnih 48.181 imalo je EURO 5 ili EURO 6 standard.

Inače, svi automobili koji su prvi put registrovani u zemljama Europske unije poslije 1. siječnja 2006. godine imaju EKO 4 karakteristiku.

U Kantonu Sarajevo se počelo sa izradom novog Plana interventnih mjera za upozorenje i uzbunu

Kao rezultat alarmantne situacije sa zagađenjem od prije nekoliko dana u Kantonu Sarajevo se počelo sa izradom novog Plana interventnih mjera za upozorenje i uzbunu kojim se predviđaju rigoroznije zabrane vožnje automobila čiji motori imaju normu manju od euro 3, te zabranu prometa za teretna vozila na relaciji Baščaršija - Otoka - Ilidža, smanjenje potrošnje plina i drugih goriva za proizvodnju toplote, odnosno smanjenje temperature u prostorima između 1 i 3 ° C, ograničenje rada za pogone koji koriste čvrsta goriva i teža lož-uljai dr.

Prema podacima nadležnih institucija u Kantonu Sarajevo najveći zagađivači su automobili, postrojenja za proizvodnju toplotne energije te mala domaćinstava koja uslijed loše ekonomske situacije za zagrijavanje koriste ugalj, često lošeg kvaliteta iako je njegova prodaja zabranjena. Najčešći problem slabog sagorijevanja, a samim tim i povećanja zagađenja jeste i  korištenje peći rađenih po zapadnim standardima koji ne odgovaraju bh. uglju i načinu gradnje dimnjaka, ističu stručnjaci. 

D. Kozina 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti