Ministarstvo i vinari rade na novom zakonu o vinu koji će riješiti temeljne probleme sektora

Novi Zakon o vinu BiH još uvijek se nije našao na dnevnom redu Vijeća ministara. I dok ga vinogradari sa nestrpljenjem očekuju u Bosni i Hercegovini trenutno su na snazi četiri Zakona o vinu.

Ono za šta se vinogradari zalažu kroz formiranu radnu u koju su uključeni predstavnici vinogradara/vinara oba entiteta, jeste definisanje i usaglašavanje odredbi ponuđenog teksta zakona sa svim mehanizmima Evropske unije.

Ivica Barbarić, tajnik udruženja za poljoprivredu, prehrambenu, duhansku industriju i vodoprivredu u sektoru za poljoprivredu i trgovinu pri Privrednoj komori FBiH i član radne grupe za izradu zakona za Akta.ba je kazao da su vinogradari direktno uključeni u formiranje novog zakona te da samo na taj način isti može biti funkcionalan.

"Ono što je bitno jeste da novi Zakon bude usklađen sa regulativama koje su prisutne u EU. Jako je bitno da svaka vinarija ima svoje interne standarde kako bi bili konkurentni na svjetskom tržištu. Aktuelni BiH Zakon o vinu, rakiji i drugim proizvodima od grožđa i vina iz 2008. godine nije usklađen sa relevantnom EU regulativom”, kazao je Barbarić.

Podsjetio je da Zakon o vinu Federacije BiH iz 2012. godine i Zakon o vinu Republike Srpske iz 2015. godine su novijih datuma i uopšteno se može reći da su djelom ili znatnim dijelom usklađeni sa regulativom EU koja je je bila na snazi u vrijeme njihovog donošenja. Ova dva zakona su međusobno slična i mogu se, tek uz nešto rezerve, razmatrati zajedno kada se govori o njihovoj usklađenosti sa sektorskom regulativom u EU.

Zastarjeli Zakon o vinu i rakiji, usvojen 2005. godine i izmijenjen 2007. godine, i dalje je na snazi u Brčko distriktu BiH. Po osnovu ovog zakona nikada nisu doneseni podzakonski akti.

USVAJANJE NOVOG ZAKONA PRIORITET MINISTARSTVA

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Staša Košarca za Akta.ba je kazao da je usvajanje novog zakona o vinu visoko na ljestvi prioriteta ministarstva. Kako je kazao razlog tome leži u činjenici da su domaći proizvođači suočeni sa brojnim poteškoćama, koje su proistekle iz ograničene primjene postojećeg zakona u praksi. Dodatni motiv jeste činjenica da se od 2011. godine bezuspješno pokušava donijeti novi zakon o vinu BiH, koji bi bio usklađen sa zakonodavstvom EU.

"U prvom kvartalu 2020. godine pokrenuo sam konkretne aktivnosti na izradi novog zakona o vinu, kada smo formirali radnu grupu za izradu zakona o vinu i potrebnih podzakonskih akata.  Iako je epidemiološka situacija zbog pandemije COVID-19 usporila aktivnosti, na sastanku nove radne grupe u septembru prošle godine predstavljen je Nacrt zakona o organizaciji tržišta vina i paket podzakonskih akata, te Nacrt akcionog plana harmonizacije regulative sektora vinarstva u BiH sa regulativom sektora vinarstva u EU”, kazao je Košarca.

Očekuje da predstavnici nadležnih entitetskih institucija i vinogradara/vinara iz Republike Srpske i Federacije BiH u narednom periodu dostave mišljenja o predloženom zakonskom rješenju.

Na sastanku je kako je kazao takođe konstatovano da je reformisani sektor vinarstva u EU jedan izuzetno kompleksan sistem, jer se radi o vinu koji je najregulisaniji pojedinačni proizvod u EU. Iz tog razloga je iznesen prijedlog daljeg sistematskog i planskog pristupa izradi zakonodavstva u oblasti vina u BiH.

"Donošenjem novog zakona o vinu riješili bi se fundamentalni problemi koji uzrokuju slabosti dosadašnjeg sistema u sektoru vinarstva i vinogradarstva. Omogućila bi se proizvodnja vina usklađena sa EU standardima, a time i bolji pristup domaćih proizvođača međunarodnom tržištu, a što će se odraziti na unapređenje poljoprivrede u BiH”, kazao je.

Rješenja predložena u ovom zakonu trebala bi imati višestruki uticaj na proizvođače grožđa i proizvođače vina i njihovu potpunu registraciju za obavljenje djelatnosti, na potrošače koji će imati puni uvid u kvalitet domaćih vina, te na tržište i veću konkurenciju kvalitetnijih domaćih vina, a posebno u odnosu na uvoz vina i grožđa iz drugiih zemalja.

Ministar Košarac podsjetio je također da je postojeći Zakon o vinu, rakiji i drugim proizvodima od grožđa i vina BiH usvojen 2008. godine, te je neophodno izmijeniti veliki broj odredbi važećeg zakonodavstva.

NEOPHODNO USAGLAŠAVANJU SA NOVIM EU ZAKONODAVSTVOM

Glavna okolnost koja je uticala na potrebu za stvaranje potpuno nove zakonske regulative je stupanje na snagu novih propisa EU već od 2009 godine, a koji regulišu oblast vinarstva i vinogradarstva i koja znatno mijenja agrarnu politiku Evrope u ovoj oblasti.

"S obzirom na opredjeljenost BiH za evropski put, neophodno je bilo djelovati u pravcu izmjene zakona i usaglašavanju sa novim EU zakonodavstvom u oblasti vinarstva i vinogradarstva. Važeći Zakon o vinu i rakiji BiH u obliku u kojem se nalazi, predstavlja smetnju razvoju vinarstva i vinogradarstva po uzoru na sisteme zemalja EU, i u skladu sa standardima i legislativom koja važi u EU. Uspostavljanje sistema registra vinograda apsolutni je prioritet bez kog se ne može zamisliti moderan i efikasan sistem vinarstva i vinogradarstva”, kazao je Košarac te dodao da je razloga za uspostavljanje registra mnogo.

Po njegovom mišljenju registar predstavlja glavni osnov za oživljavanje i dalji razvoj ovog sektora u BiH, jer bi se zasnivao na jakoj bazi podataka,  koji  daje kompletnu sliku o činjeničnom stanju u ovom sektoru, pružajući tačne podatke sa terena i razvijajući mogućnost da efikasnim mjerama agrarne politike usmjerava sredstva za njen razvoj.

Kaže da bilo kakva ozbiljna analiza koja bi prethodila nekoj kvalitetnoj strategiji za razvoj ovog sektora, zahtjeva tačne podatke o površinama pod vinogradima, sortimentu...

"Bez modernog vinogradarskog registra teško je uspostaviti i sistem sljedivosti u proizvodnji vina, geografskog porijekla vina, kao i sprečavanje nedozvoljenih proizvodnih postupaka. I na kraju, ali podjednako važan razlog je da uspostavljanje vinogradarskog registra  predstavlja i obavezu koju postavlja EU. Upis u registar predstavljaće osnovu i za finansijsku podršku, kako domaćih finansijskih mehanizama, tako i sredstava iz EU.  Trenutno ovakav registar nije uspostavljen niti na jednom nivou u BiH”, pojasnio je Ministar.

Za razvoj sistema kakav je u EU, potrebno je stvoriti niz pretpostavki  kaže Košarac, a osnovno je izmijeniti odredbe zakona o vinu koji regulišu geografsko porijeklo vina. Neuspostavljanje ovakvog sistema će zasigurno uzrokovati probleme i obustavu trgovine vinom sa EU, a koje sadrže geografske oznake. Takvi problemi su se već pojavljivali u trgovini vinom sa Hrvatskom.

Neophodne su i mnoge druge izmjene i usklađivanje sa EU odredbama, kao što uređivanje deklarisanja i obilježavanja vina, definisanje funkcionisanja podizvođačkih organizacija i drugo.

Košarac vjeruje da će se predloženi tekst zakona, koji je ponuđen na usaglašavanje radnoj grupi, naći u proceduri usvajanja u tekućoj godini.

Napominje da je vino jedan od najviše regulisanih proizvoda u EU, te samim tim sektor vinarstva i vinogradarstva EU postavlja visoke standarde koje je potrebno dostići.

"Iz ovih razloga, uspostavljanje jednog takvog sistema zahtijeva mnogo aktivnosti i vremena koje je potrebno detaljno isplanirati. Većina aktivnosti zahtijeva i značajna sredstva koja je neophodno obezbijediti iz lokalnih budžeta, a i od strane međunarodnih donatora. Naravno, potrebno je razumijevanje i apsolutna politička podrška kako bi se te aktivnosti i realizovale”, kazao je Košarac.

I.R.