Otvoren novi putnički terminal na splitskom aerodromu

Novi putnički terminal splitske Zračne luke površine 35.000 četvornih metara, u čiju je gradnju uloženo 450 milijuna kuna, službeno je otvoren u subotu. Svečanosti je nazočio i predsjednik Vlade Andrej Plenković.

"Osmišljeno proširena Zračna luka Split dat će novu dimenziju Gradu Splitu, Splitsko-dalmatinskoj županiji i Dalmaciji te će omogućiti protočniji promet putnika. Dosadašnjih 12.000 - 13.000 četvornih metara bio je preskučen prostor. S ovih 35.000 m2 imamo modernu zračnu luku", rekao je Plenković.

Istaknuo je kako je to izrazito vrijedan projekt unaprjeđenja infrastrukture zračnih luka u Hrvatskoj. Podsjetio je na otvaranje obnovljenih zračnih luka u Zagrebu i Dubrovniku, da se ulaže u zadarsku zračnu luku, kao i u u zračne luke na Braču i Lošinju.

"Hrvatska prometna infrastruktura u zračnim lukama dobiva novu kvalitetu", rekao je Plenković.

Projekt od posebne važnosti 

Po njegovim riječima, taj projekt splitske zračne luke, koji je počeo i završen u mandatu sadašnje Vlade, posebno je važan jer vrijedi 450 milijuna kuna, uložena su sredstva zračne luke, uz kreditiranje Hrvatske banke za obnovu i razvoj, a izvođači radova bile su hrvatske kompanije.

Novim putničkim terminalom, kako je rekao Plenković, ove godine će se omogućiti promet od oko 3,3 milijuna putnika, a u budućnosti bi godišnji promet mogao dosegnuti  pet milijuna putnika.

Direktor Lukša Novak: Očekujemo povećanje prometa putnika za osam posto 

Direktor splitske Zračne luke Lukša Novak rekao je kako se ove godine u toj zračnoj luci očekuje povećanje prometa putnika za osam posto u odnosu na lanjskih 3,1 milijun putnika.

"Ovo je povijesni događaj ne samo za Zračnu luku Split nego i za zračni promet u Hrvatskoj", istaknuo je Novak. Dodao je kako je novi putnički terminal splitske Zračne luke "izvanredno arhitektonsko djelo."

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je kako je Uprava splitske Zračne luke dobro pripremila projekt novog terminala. Ponovio je kako će se nastaviti realizacija velikih projekata u prometnoj infrastrukturi vrijednih oko 20 milijardi kuna što će se financirati, kako je rekao, uglavnom iz europskih fondova.