Cijene goriva u regionu mijenjaju promet na benzinskim pumpama u BiH

Pitanje takozvanog “benzinskog turizma” ponovo je postalo aktuelno nakon posljednjih korekcija cijena naftnih derivata u zemljama zapadnog Balkana. Riječ je o praksi u kojoj vozači prelaze granicu kako bi gorivo natočili po nižim cijenama, a prema dostupnim podacima, u pojedinim pograničnim dijelovima Bosne i Hercegovine zabilježen je povećan promet. Ipak, intenzitet ovog fenomena direktno zavisi od odnosa cijena u susjednim državama, zbog čega se trendovi brzo mijenjaju.

Iz jedne od vodećih kompanija koje se bave prometom nafte i naftnih derivata u BiH za Fenu ističu da je u posljednje dvije sedmice evidentiran rast prometa na benzinskim pumpama u pograničnim zonama, koji je bio izraženiji nego na drugim lokacijama unutar njihove mreže.

"Ovakvi trendovi su uobičajeni u periodima kada postoji razlika u maloprodajnim cijenama goriva između Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja, što kupce, posebno one iz pograničnih područja i dijaspore, podstiče da pažljivije prate kretanja na tržištu i prilagode svoje kupovne navike", navode iz kompanije.

Naglašavaju da je pojačana potražnja posebno bila vidljiva početkom marta na lokacijama uz granicu s Hrvatskom, kada su cjenovne razlike bile najizraženije.

"Ipak, intenzitet ovoga trenda varira i zavisi od trenutnih regionalnih cjenovnih odnosa, s obzirom na to da smo u posljednjim sedmicama na nekim lokacijama primijetili njegovo usporavanje usljed smanjenja razlike u cijenama goriva. Promjene u potrošnji su predviđene u našim operativnim i akcijskim planovima, stoga poduzimamo sve potrebne mjere da osiguramo ravnomjernu opskrbu naše mreže, a u skladu s eventualnim devijacijama u regionalnom pogledu", ističu.

Slična iskustva imaju i druge kompanije u pograničnim dijelovima zemlje. Iz jedne firme koja posluje u zapadnoj Hercegovini navode da je početkom mjeseca zabilježen veći broj kupaca iz Hrvatske, ali da je u međuvremenu došlo do smanjenja tog priliva.

"Početkom marta primijetili smo pojačan dolazak kupaca iz Hrvatske, naročito vikendom i u večernjim satima, kada su razlike u cijenama bile izraženije. Međutim, nakon intervencija hrvatskih vlasti i korekcija cijena, ta razlika je znatno smanjena, pa je i broj tih kupaca danas manji. I dalje imamo određeni broj stranih kupaca, ali ne u obimu kao na početku mjeseca. Možemo reći da se situacija stabilizirala i da promet sada više prati uobičajene sezonske oscilacije nego cjenovne razlike", navode iz ove kompanije.

Prema riječima predsjednika Udruženja prometnika naftnih derivata u Federaciji BiH Milenka Boškovića, prekogranična kupovina goriva predstavlja dugogodišnju praksu, naročito u kantonima koji su geografski usmjereni prema granici s Hrvatskom.

"To je uobičajena praksa jer je gorivo u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, iako mi kupujemo s istih terminala i s istih mjesta kao i Hrvatska, tradicionalno jeftinije u Bosni i Hercegovini. Sada je povećan određeni pritisak zbog smanjenih količina koje dolaze za BiH, ali je važno naglasiti da su se, nakon dvije intervencije Vlade Hrvatske, cijene gotovo izjednačile s onima u BiH. Time su razlozi za odlazak u BiH radi točenja goriva znatno smanjeni", naveo je Bošković.

On podsjeća da su ranije razlike u cijenama bile znatno veće, što je imalo direktan utjecaj na promet u pograničnim područjima.

"Početkom mjeseca razlika u cijeni bila je puno veća i tada je taj pritisak bio izraženiji. Međutim, danas se cijene praktično izjednačavaju, pa samim tim i razlozi za takvu vrstu kupovine skoro da nestaju", ističe Bošković.

Govoreći o mogućim mjerama, Bošković navodi da vlasti u BiH nisu reagirale na način kako su to učinile zemlje u okruženju.

"Zbog intervencija hrvatske vlade, cijene su stabilizirane, dok naši nadležni organi nisu poduzeli konkretne korake. Ako uporedimo cijene prije ove krize na Bliskom istoku i cijene danas, prihodi od PDV-a su za 15 do 16 posto veći nego što su planirani. To znači da postoji prostor da se smanje akcize ili PDV i na taj način ublaži udar na građane, ali takve mjere za sada ne vidimo", kazao je Bošković.

S druge strane, predsjednik Grupacije prometnika naftom Republike Srpske Đorđe Savić ističe da pojačana prodaja u pograničnim regijama nije neuobičajena, ali da se aktuelni rast ne može isključivo pripisati kupcima iz susjednih država.

"Tradicionalno u regijama Bijeljine, Zvornika i dijelu koji graniči s Hrvatskom imamo primjetnu pojačanu prodaju kupcima iz Hrvatske i Srbije. U ovom trenutku prodaja jeste pojačana, ali prati pojačanu potrošnju i u ostalim regijama, tako da ne možemo reći da je došlo do dodatnog, značajnog povećanja kupovine od kupaca iz susjednih zemalja", rekao je Savić.

On ukazuje i na širi kontekst globalnih poremećaja na tržištu nafte, koji ograničavaju mogućnost lokalnih intervencija.

"Poznat je problem s derivatima na globalnom tržištu i cijene rastu svuda, tako da mi kao sektor u ovom trenutku možemo uglavnom pratiti situaciju i prilagođavati se kretanjima. Nije došlo do nekontroliranog rasta cijena niti većih zloupotreba na tržištu ",istaknuo je Savić.

Sagovornici su saglasni da će dalji razvoj situacije zavisiti prvenstveno od kretanja cijena u Bosni i Hercegovini i susjednim državama, kao i od eventualnih mjera nadležnih institucija. Ukoliko razlike ponovo budu rasle, može se očekivati jačanje prekogranične kupovine, dok bi njihovo smanjenje dodatno doprinijelo stabilizaciji potrošnje.

Cijene goriva u državama regiona također rastu, ali uz različite pristupe regulaciji. U Hrvatskoj se i dalje primjenjuje model određivanja maksimalnih cijena, čime se ublažavaju nagli skokovi i smanjuje razlika u odnosu na BiH, što utiče na slabiji priliv kupaca iz te zemlje.

U Srbiji se cijene formiraju kroz sistem državne kontrole, uz povremena ograničenja marži i akciza, a ranije su primjenjivane i mjere privremenog smanjenja akciza radi ublažavanja rasta cijena.

U Crnoj Gori se cijene usklađuju svake dvije sedmice u skladu s kretanjima na međunarodnom tržištu. Iako je gorivo u određenim periodima skuplje nego u BiH, to nema značajniji utjecaj na prekogranične tokove zbog manjeg intenziteta saobraćaja u tim pograničnim područjima.