Javni dug Crne Gore je 1,75 milijardi eura, a zemlja je pozajmljeni novac trošila na spašavanje industrije.
Crna Gora je sa 1,75 milijardi eura javnog duga treća država regije po zaduženosti. No, možda i više od drugih, ona je pozajmljeni novac trošila na spašavanje industrije, prije svega Kombinat aluminijuma Podgorica. Međutim, KAP je bankrotirao, a država tek treba popuniti nastalu budžetsku rupu.
Javni dug Crne Gore iznosi polovinu bruto društvenog proizvoda države. Od 2008. gotovo je udvostručen uglavnom pozajmicama iz inostranstva.
Samo ove godine Crna Gora se zadužila 250 miliona eura, preko međunarodnih institucija, euroobveznica do kredita komercijalnih banaka.
„Dobili smo ponude od Deutsche, City Bank, Morgan Stanley i GP Morgan banke, i najpovoljnija kamata na osnovu ponude koja treba da bude konačna do kraja dana je 5.75 plus tromjesečni Euribor sa provizijom od obrade pola procenta“, kazao je ministar finansija Crne Gore Radoje Žugić.
Građani zabrinuti
Ove pare otići će na 'krpljenje' crnogorskog budžeta i plaćanje 136 miliona eura propalih garancija Kombinata aluminijuma Podgorica.
Kako iz Podgorice izvještava Al Jazeere, sve to brine građane, a država je već svakog zadužila za šest prosječnih plata.
„Neka nova zaduživanja ne mogu donijeti ništa novo ni bolje što se tiče građana Crne Gore. Sve to realno pada na njihov teret i na njihova leđa“, mišljenja je građanka Tatjana, po zanimanju novinarka.
„Lako je posegnuti, meni se čini, ovoj vlasti da se zaduži, ali ko će to da vrati. To je pitanje. Ako privreda ne radi, vidite i sami da je privreda u kolapsu“, rekao je penzioner Ratko.
No, veličina duga nije najbitnija, kažu analitičari.
„Imate Japan koji već godinama, decenijama, živi sa 220 posto javnog duga pa nema značajne probleme u ekonomiji. Ključna stvar je na koji način se finansira javni dug i na koji način i koliko se dinamizira ekonomski rast“, smatra ekonomski analitičar Vasilije Kostić.
Plan Vlade
Primarni plan crnogorske Vlade je, međutim, štednja i naplata poreza. Smanjenje plata u javnom sektoru, penzija, novi porezi i akcize. Novine treba da donese i najavljeni zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.
„Definisanje maksimalnog nivoa duga i garancija koji korespondira sa budžetskim deficitom, BDP-om i mora da bude drastično niži nego što je mastriški nivo i, druga stvar, uvodi novinu koja je ključna, konačno uvođenje sankcija za predstavnike izvršne vlasti koji krše zakon o budžetu“, rekao je Aleksandar Damjanović, predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju.
Sa novim zakonom ili bez, Crnu Goru naredne godine čeka nova obaveza - kredit od 800 miliona eura od kineske Eskim banke za gradnju autoputa.
Svjetska banka već upozorava da će to podići nivo javnog duga za dodatnih 23 posto.
