al
Uprkos mjerama Porezne uprave FBiH četiri firme duguju državi 134,6 miliona KM

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Uprkos mjerama Porezne uprave FBiH četiri firme duguju državi 134,6 miliona KM

10.10.2018. 13:13 / Izvor: Akta.ba

Po osnovu poreznih dugovanja, doprinosa, taksi i drugih naknada, samo četiri kompanije iz FBiH oštetile su državu za više od 134,6 miliona KM.

Kao najveći porezni dužnici, na spisku sa iznosom duga po osnovu poreza preko 50.000,00 KM, našla su se i privatna i javna preduzeća, kao što je RMU Breza koji duguje 71,3 miliona KM, slijedi ga Agrokomerc sa dugom od 41,3 miliona KM, zatim KTK Visoko sa 12,7 miliona KM poreznog duga i privatna kompanija Bekto Precisa sa dugom od 10 miliona KM. Tu su još dugogodišnji gubitaši Hidrogradnja koja je u stečaju sa 67,6 miliona KM zatim Željezara Zenica sa 55,5 mililiona KM ali i RMU Kakanj sa 71,6 miliona KM. 

Najveći dužnik su i dalje Željeznice FBiH sa dugom od 202,79 miliona KM, zatim KJKP GRAS Sarajevo sa 139,2 miliona KM, Rudnici Kreka sa 135,5 miliona KM, RMU Zenica sa 117,7 miliona KM duga, ali i Sveučilišna klinička bolnica Mostar sa dugom od 73,4 miliona KM.

Riječ je o službenim podacim koji su napravljeni prema evidencijama kantonalnih poreznih ureda, na dan 30.06.2018. godine, a čiji je ukupni iznos tada iznosio 2,4 milijarde KM.

Kao jedan od glavnih krivaca ovako velike nenaplate poreznih dugovanja upravo se smatra Porezna uprava FBiH koja im je dopustila kršenje zakona i propisa naplate poreza.

Iz ove institucije su za portal Akta.ba kazali kako nije tačna konstatacija da je Porezna uprava Federacije BiH dopustila da navedeni porezni obveznici ne plaćaju svoje porezne obaveze i da stvaraju milionska dugovanja po osnovu javnih prihoda.

"Bez obzira da li je u pitanju javno preduzeće ili privatni poslovni subjekt, a koji se našao na spisku dužnika koji je objavljen, a koji uključuje i navedene porezne dužnike, poduzeli smo sve mjere i radnje prinudne naplate duga shodno Zakonu o Poreznoj upravi i Pravilniku o procedurama prinudne naplate", rekli su nam iz PUFBiH.

PRINUDNA NAPLATA I SANKCIJE

Pored navedenog u cilju sprečavanja rasta postojećeg i nastajanja novog duga kazali su kako je Porezna uprava Federacije BiH donijela rješenja o ograničenju prava raspolaganja finansijskim sredstvima na računu poreznih obveznika dužnika javnih preduzeća, što je dalo pozitive finansijske efekte, jer porezni obveznici izmiruju tekuće obaveze i više ne mogu vršiti isplatu plaća bez uplaćenih doprinosa, a što svakako ima uticaja na porast naplate javnih prihoda po osnovu doprinosa socijalnog osiguranja.

Međutim, i pored svih aktivnosti koje poduzima Porezna uprava, dug u prinudnoj naplati, na dan 31.08.2018. godine koji uključuje i kamatu iznosio je preko 2,7 milijarde KM.

Oko 46 posto duga odnosi se na dugovanja preduzeća sa većinskim udjelom državnog kapitala u strukturi vlasništva, koji su nelikvidni i koji su ostali bez sredstava za radi, zbog čega nisu mogli stvarati novu vrijednost niti izmirivati svoje obaveze koje su nastale u prethodnom periodu, a neke čak i u periodu od 1992. godine.

Većina ovih poreznih obveznika zapošljava veći broj radnika kao npr. rudnici, ili su preduzeća od javnog interesa kao što su zdravstvene ustanove domovi zdravlja, bolnice itd.   

"Mjerom prinudne naplate u periodu januar - august 2018. godine naplaćeno je ukupno 122.973.909,00 KM duga. U postupku prinudne naplate doneseno je ukupno 28.251 rješenja, od čega 7.722 rješenja o pokretanju postupka prinudne naplate, 4.295 rješenja o naplati poreznih obaveza iz novčanih sredstava. 3.108 rješenja odnosilo se na obustavu platnih transakcija preko računa poreznih obveznika, 6.429 rješenja o naplati iz cjelokupne imovine poreznog obveznika, 2.158 rješenja o konstituisanju hipoteke, odnosno zabrana otuđenja na imovinu i 4.543 ostalih rješenja", rekli su iz PUFBiH.

Kada je riječ o hipoteci na imovinu dužnika, ona je konstituisana  na iznos duga od 118.395.181,52 KM.

U 2018. godini organizovane su 202 javne prodaje zaplijenjene imovine poreznih obveznika dužnika, a prodata je imovina u vrijednosti 818.186,91 KM.

Sa poreznim obveznicima zaključeno je 406 sporazuma, po kojima je naplaćeno 10.350.520,30 KM duga. 

Na naše pitanje da li je Porezna uprava znala da ove kompanije imaju tolika dugovanja, i zbog čega ih nisu na vrijeme sankcionisali, kazali su da sve porezne obveznike, pa i gore navedene, koji nisu u propisanim rokovima izmirili svoje obaveze blagovremeno je upozoravala na obavezu plaćanja duga, izdavala naloge za plaćanje i poduzimala sve mjere prinudne naplate duga i u svim slučajevima neplaćanja izricala sankcije.

"Provođenjem procedura prinudne naplate, odnosno stavljanjem hipoteka na imovinu, blokadom transakcijskih računa, donošenjem rješenja o naplati duga iz novčanih sredstava, dužne obaveze po osnovu javnih prihoda nisu se mogle naplatiti, jer su ti porezni obveznici nelikvidni iz razloga što u svom poslovanju nisu mogli ostvarivati prihode iz kojih bi mogli izmirivati obaveze po osnovu javnih prihoda, nego su dio prihoda koje su imali dijelili na plate zaposlenicima, a dio na druge potrebe, što je dovelo od povećanja duga", kazali su iz Porezne.

Dodali su kako su svim poreznim obveznicima, koji imaju neizmirena dugovanja, nastojali i pomoći kroz izmjenu propisa davanjem olakšica, na način da se otpiše dug po osnovu zatezne kamate, pod uslovom, ako se plati glavni dug.

"Više puta produžavan je rok za otpis zatezne kamate, a zakonske olakšice su uglavnom iskoristili porezni obveznici sa manjim i srednjim iznosima dugovanja po osnovu javnih prihoda. To je rezultiralo povećanjem naplate dužnih javnih prihoda. Na ovaj način se svim subjektima privređivanja, pružala konkretna pomoć u eliminisanju visokih iznosa zateznih kamata, koje su u značajnom broju slučajeva postale opterećenje za njihovu likvidnost, brži razvoj i dodatno zapošljavanje, što se posebno odnosi na porezne obveznike kod kojih zatezna kamata dostiže pa, čak, u određenim slučajevima i premašuje iznos osnovnog duga", rekli su iz Porezne uprave.

Isto pitanje postavljeno je i Kantonalnim poreznim upravama gdje smo od šefice ispostave PU Velika Kladuša, Ramize Hamulić, na upit o dugovanjima Agrokomerca, dobili odgovor da tražene informacije možmo dobiti u središnjem uredu u Sarajevu, dok nam je iz PU Goražde, Džemila Kazagić, a vezano za dugovanja Bekto Precise kazala kako su na vrijeme poduzeli sve aktivnosti vezane za ovog poreznog obveznika te ga podvrgli prinudnoj naplati. Ostali kantonalni uredi nam nisu dostavili nikakve informacije.

NAPLATU DUGA SISTEMSKI RIJEŠITI

Prema službenim evidencijama Porezne uprave Federacije BiH kroz tri perioda izmjena zakona na dan 31.08.2018. godine naplaćeno je ukupno 231.528.174,49 KM glavnog duga i otpisana kamata u iznosu 283.289.078,19 KM, što je kao efekat izmjena i dopuna Zakona o visini stope Zatezne kamate na javne prihode ukupno umanjenje duga za 514.817.252,68 KM. 

Napominjemo, da je ovaj zakon na snazi do 05.05.2019. godine i da porezni obveznici mogu iskoristiti mogućnost otpisa kamate samo ukoliko plate glavni dug.

Pored navedenog, u cilju smanjenja duga svim organizacionim jedinicama Porezne uprave - poreznim ispostavama, iz ove institucije navode da je dat Nalog da putem nPIS-a –aplikacije poreznih evidencija prate naplatu poreznih obaveza, podnošenje specifikacija i drugih poreznih prijava, te da utvrde koji to porezni obveznici nisu podnijeli specifikacije za plaće i druge porezne prijave i nisu izvršili uplatu dospjelih doprinosa za zaposlenike.

Također, poreznim ispostavama je dat Nalog da utvrde koji porezni obveznici imaju evidentiran dug po osnovu javnih prihoda, da izdaju naloge za plaćanje u slučajevima u kojima nije bio izdat nalog, da identifikuju porezne obveznike koji često vrše prijavu ili odjavu zaposlenika u Jedinstveni sistem i da identifikuju porezne obveznike koji nikako ili veoma rijetko evidentiraju promet putem fiskalnih uređaja.

"Shodno navedenom, poduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, a u cilju naplate duga, porezne ispostave su u 2018. godini izdale 11.089 naloga za plaćanje, sa dugom po nalozima za plaćanje u iznosu 225.066.177 KM. Od ovog duga naplaćeno je 21.111.336 KM. Odsjecima za prinudnu naplatu dostavljeno je 7.574 naloga za plaćanje sa dugom od 127.879.599 KM", naveli su iz ove institucije.

Dodali su i to, da za porezne obveznike koji nisu izvršavali svoje obaveze propisane Zakonom o Poreznoj upravi Federacije BiH i drugim poreznim zakonima, porezne ispostave su u 2018. godini izdale 1.132 prekršajna naloga sa izrečenim novčanim sankcijama u ukupnom iznosu od 1.439.942 KM.

Iz Poreznu kažu kako sve ovo ipak nije dovoljno, jer se pitanje duga mora riješiti sistemski i u rješavanje duga se treba uključiti Vlada Federacije BiH, odnosno Federalno ministarstvo finansija.

"Iznos duga koji se vodi u Poreznoj upravi cca 2,7 milijardi, jedna od primarnih reformskih aktivnosti treba biti rješavanje smanjenja postojećeg poreznog duga i iznalaženje mehanizama za sprečavanje rasta duga u budućnosti. Porezna uprava imala je više inicijativa i konkretnih prijedloga, te je u novembru 2017. godine, Federalnom ministarstvu finansija i Vladi Federacije BiH dostavila i prijedlog nacrta Zakona o otpisu i naplati poreznog duga", kažu iz Porezne.

S obzirom na činjenicu da su najveći dužnici porezni obveznici sa većinskim udjelom državnog kapitala u strukturi vlasništva, Porezna uprava je preporučila da svi organi upravljanja i osnivači dužnika hitno, izvrše analizu poslovanja, te provedu brze, ozbiljne i fundamentalne promjene svih ključnih aktivnosti koje će dovesti do smanjenja i racionalizacije troškova, povećanja obima rada i prihoda, čime će se stvoriti uslovi za blagovremenu uplatu javnih prihoda.

Isto tako, predloženo je da se zakonom zabrani obavljanje svih javnih funkcija rukovodiocima privrednih društava i drugih poslovnih subjekata koji su vršili utaje poreza ili su svjesno izbjegavali da prijave i plate porez. Dodaju da Porezna uprava Federacije BiH očekuje pomoć i podršku Vlade i nadležnih ministarstava, bez kojih se ova Uprava ne može sistemski riješiti duga koji predstavlja problem već duži niz godina.

I.M.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Vijesti