Usvojene nove izmjene Zakona o radu u FBiH

Federalna vlada je utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu.

Kao što je poznato, Vlada je na sjednici održanoj 16.3.2020. godine proglasila stanje nesreće uzrokovano pojavom koronavirusa (COVID-19) te je, s ciljem sprječavanja širenja bolesti, utvrdila određene preporuke poslodavcima. Međutim, u praksi se pokazalo da određene odredbe važećeg Zakona o radu koje se primjenjuju u redovnim okolnostima nije moguće na odgovarajući način primijeniti i u vrijeme proglašenog stanja nesreće. Stoga se ukazala potreba da se organizacija rada, odnosno prava i obaveze iz radnih odnosa regulišu na drugačiji način nego što je to predviđeno u redovnim okolnostima.

Izmjene i dopune odredaba Zakona o radu odnose se na organizaciju procesa rada, trajanje radnog vremena, način ostvarivanja prava na godišnji odmor, plaćeno i neplaćeno odsustvo, kao i na odredbe o najnižoj plaći.

Pored toga, predviđen je i institut prestanka obaveze rada radnika, te je izvršena i odgovarajuća dopuna kaznenih odredaba ovog zakona. Također, predviđena je obaveza usklađivanja kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih općih akata poslodavca sa odredbama ovog zakona. Prema novom je propisano da, ukoliko su odredbe kolektivnih ugovora, pravilnika o radu, općih akata i ugovora o radu u koliziji sa odredbama ovog zakona koje regulišu radni odnos za vrijeme proglašenog stanja prirodne ili druge nesreće, kao i za vrijeme vanrednog stanja u FBiH, primjenjuju se odredbe ovog zakona.

Kako se ovim zakonom uređuje oblast koja je u zajedničkoj nadležnosti federalne i kantonalnih vlasti, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu dostavljen je kantonalnim skupštinama radi pribavljanja mišljenja. Pristigla su mišljenja Tuzlanskog, Bosansko-podrinjskog, Hercegovačko-neretvanskog, Sarajevskog i Kantona 10, te prihvaćene sugestije za koje je ocijenjeno da su opravdane.

Pored toga, Nacrt zakona upućen je Savezu samostalnih sindikata BiH, odnosno Delegaciji sindikata u Ekonomsko­socijalnom vijeću za teritoriju FBiH i Udruženju poslodavaca FBiH. Savez samostalnih sindikata BiH i Delegacija sindikata u ESV-u su dostavili očitovanja, a Udruženje poslodavaca amandmane. Sve je razmotreno i prihvaćene su opravdane sugestije. Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike su u toku izrade Nacrta dostavljene i generalne primjedbe i sugestije određenih granskih sindikata koje su razmotrene, te su prihvaćene one za koje je ocijenjeno da su osnovane.

Zatraženo je mišljenje i ESV-a koje je, na sjednici održanoj 27.4.2020. godine, razmatralo tekst Zakona.

U skladu sa izmjenama i dopunama ovog, trebat će izmijeniti i pojedine odredbe Zakona o vijeću uposlenika, nakon čega će oba dva zakona zajedno biti upućena Parlamentu FBiH.

Izmjene i dopune odredaba Zakona o radu se odnose na:

U Članu 3. navedeno je kako se radno vrijeme može preraspodijeliti tako da tokom jednog perioda traje duže, a tokom drugog kraće, ali da ne može biit duže od 72 sata sedmično, te se dodaje da se ovo odnosi na poslodavce i firme koje su od posebnog interesa za FBiH.

Kada je riječ o Članu 4, gdje se poslodavcu daje mogućnost da pošlaje sve ili dio radnika na korištenje godišnjeg odmora iz prethodne il itekuće godine tokom trajanja stanja prirodne nesreće, dodaje se da poslodovac to ne može učiniti bez prethodne konsultacije s vijećem uposlenika i sindikatom.

U Članu 5. koji se odnosi na plaćeno odsustvo, broj dana sa 20 povećan je na 40 tokom jedne kalendarske godine, a u Članu 6. koji se odnosi na neplaćeno odsustvo izmijeneno je to da više poslodavac ne može sam da ga pošalje već isključivo na zahtjev radnika u trajanju najduže 30 dana tokom jedne godine.

Prema Članu 7. poslodavac kojem je zbog zabrane rada pao prihod najmanje 20 posto (ranije bilo 35 posto) može dati prestanak obaveze rada u najdužem trajanju od 90 dana od dana donošenja odluke, a izbrisana je stavka u kojoj se navodilo da, ukoliko radnik na čekanju ne bude pozvan u radni odnos nakon ukidanja stanja prirodne ili druge nesreće, prestaje mu radni odnos uz pravo na otpremninu.

U Članu 8. navodi se kako umanjenje plate ne može biti manje od najniže plate u FBiH, za razliku od ranijeg prijedloga u kojem se navodilo da poslodavac može smanjiti platu do 75 posto tokom stanja prirodne ili druge nesreće.

Dodat je jedan član u kojem se omogućava poslodavcu kojem je zabranjen rad tokom vanrednog stanja i kojem je došlo do pada prihoda od najamnje 20 posto, a koji upošljava više od 30 radnika, može otkazati ugovore o radnu više od pet radnika, ali uz prethodne konsultacije s vijećem uposlenika i sindikatom.

Dodan je i član u kojem se navodi da će se ovaj zakon primjenjivati za vrijeme proglašenog stanja prirodne ili druge nesreće, kao i za vrijeme vanrednog stanja u Federaciji, te najdalje još 60 dana, od dana kada nadležne institucije donesu odluku o prestanku proglašenog stanja prirodne ili druge nesreće, odnosno vanrednog stanja u Federaciji.