Zbog obimnih građevinskih procedura sve manje legalnih investicija

Proces dobijanja građevinskih dozvola u našoj zemlji i administracija nikako ne idu u prilog razvoju poslovnog ambijenta, koji je mehanizam za privlačenje domaćih i stranih investitora.

Za bilo kakav početak investiranja kroz gradnju u našoj zemlji, bilo da se radi o izgradnji potpuno novog objekat ili rekonstrukciji već postojećeg, neophodno je da imate tri dozvole za realizaciju vaše investicije.

Dozvole se odnose urbanističku, građevinsku, te upotrebna dozvola.

Dženana Hodžić, sekretar za građevinarstvo i industriju građevinskog materijala PK FBiH za Akta.ba kaže, da prema podacima sa tržišta, najznačajniji problemi sa kojima se investitori susreću jesu oni koji proizilaze iz nesređenih regulacionih i urbanističkih planova.

"Ovdje je riječ da postoje planovi iz perioda prije agresije, a koji su poslije agresije doživjeli izmjene i dopune i koji još uvijek nisu usaglašeni. Administrativni servis u ukupnom makroekonomskom ambijentu BiH nije efikasan da prati standarde i dinamiku privrede i investitora. Velike su razlike i mimoilaženja u procedurama. Prvi apsurd je u tome da, kada govorimo o BiH kao jedinstvenom području, očigledne su razlike u entitetskim procedurama", rekla je Hodžić.

Tako građevinari s područja FBiH, koji posjeduju licencu za građenje u Federaciji, da bi konkurisali na posao u drugom entitetu moraju imati registrovanu firmu na tom području i upošljavati lokalnu radnu snagu da bi stekli uvjete za dobijanje dozvola.

BROJNA DOKUMENTACIJA

Svaka od ovih dozvola uz sebe veže brojnu prateću dokumentaciju koja mora biti originalna ili ovjerena kopija katastra, dokaz o vlasništvu, izvedbenog projekta, idejnog projekta i drugih dokumenata.

Troškovi taksi i naknada za prikupljanje dokumentacije su visoki, a vrijeme izdavanja dozvola je dugo i razlikuje se od projekta do projekta i od općine do općine. Specifičnost objekta i vrsta  zemljišta su takođe faktori od kojih zavisi proces i vrijeme dobijanja dozvola. 

Ono što se već duže vrijeme predlaže, kako od strane investitora tako i od stručnjaka iz ovih oblasti, jeste neophodno smanjenje administrativnih procedura.

Investitor je u poziciji da planiranu investicijsku gradnju stavi u neizvjesnost, zbog procesa rješavanja imovinsko pravnih odnosa i drugih procedura dobijanja neophodnih dozvola.

U prilog svemu ovome ide i činjenica da prema izvještajima Svjetske banke, kada je u pitanju izdavanje građevinskih dozvola, BiH je među najnekonkurentnijim zemljama na ljestvici.

U globalnom smislu BiH je rangirana na 170 mjestu od 190 ekonomija po lakoći dobivanja građevinske dozvole. Lista ekonomija sa kojima se poredimo u okruženju i prosjek ranga regije daju veoma značajne informacije o tome koliko je lako za poduzetnika da legalno izgradi objekat u BiH. Ispred nas su zemlje Češka, Grčka, Hrvatska, Kosovo i druge regije Evrope i Centralne Azije.

NEPOHODNE PROCEDURE I POSTUPCI

U analizi koju je uradio Federalni zavod za programiranje razvoja prikazani su pokazatelji koji za BiH predstavljaju skup specifičnih procedura i postupaka koji se moraju završiti kako bi se legalno izgradio poslovni objekat. Oni su napravljeni u saradnji sa licenciranim građevinskim stručnjacima, uključujući arhitekte, pravnicima specijaliziranim za građevinsku regulativu, građevinskim firmama, komunalnim preduzećima i drugima stručnjacima koji se bave izgradnjom objekata.

Primjer potrebnih dozvola u tabeli se odnosi na izgradnju objekta u Sarajevo, sa procjenjenom vrijednost izgradnje na 353.935 KM.

Obimne građevinske procedure, tjeraju investitore da traže druga "legalna " rješenja kako bi u nekoj mjeri skratili vrijeme dobijanje potrebnih dozvola. Procedure bi se znatno smanjile ukidanjem i urbanističkih dozvola, jel postoje regulacioni planovi po kojima se omogućuje legalna i planska izgradnja. A kako se radi o još uvijek ne dovoljno sređenim planovima, kako je rekla i Hodžić,  time se i sama legalnost gradnje dovodi u pitanje.

"Mi raspolažemo sa dosta neiskorištene zemlje, koju treba učiniti dostupnom investitorima, koje treba stimulisati za investiranje, smanjivši taksativne namete, sa ciljem da se poveća zaposlenost i privredna aktivnost zemlje. Međutim, vrlo su česti problemi samog tretiranja zemlje kao poljoprivrednog zemljišta, pretvaranja u građevinsko zemljište i tom okviru neusklađenost plaćanja taksi", rekla je Hodžić.

Zemlje regiona su, kako Hodžić kaže, nažalost, ispred nas u tom pogledu, posebno Makedonija, koja ima vrlo efikasan administrativni servis. Istakla je i to da su zemlje regiona u fazi da uvode elektronsko izdavanje građevinskih dozvola, dok smo mi još daleko od toga.

Ako gledamo dalje kroz EU i lakoću dobijanja određenih dozvola, možemo istaći primjer Njemačke gdje je npr. za registraciju predstavništva firme potrebno sat vremena i 50 eura.

"Poruka je dakle, što prije krenemo u transformaciju i prilagođavanje i u ovom segmentu, bit će nam jednostavnije prihvatiti promjene koje nas kroz pripreme za ulazak u EU ionako čekaju, a ujedno imat ćemo prilike da blagovremeno djelujemo i koristimo šanse, koje trenutno propuštamo", rekla je Hodžić.

Zakonska regulativa gradnje je od veoma bitnog značaja za poslovanje firmi. Mora biti efikasna kako bi se izbjegla pretjerana ograničenja što je veoma značajno u svakoj ekonomiji.

Ukoliko se u kombinaciji sa krutim građevinskim propisima troši mnogo vremena i novca, mnogi investitori bi se mogli povući. Tamo gdje postoji lakši postupak dobivanja građevinskih dozvola, jednostavnost i niži troškovi, postoje i veći interesi za investicijama.

BiH je relativno olakšala dobivanje građevinskih dozvola potpunom digitalizacijom i rekonstrukcijom zemljišno-knjižnog ureda i katastra.

Prema informacijama sa terena, kako nam je Hodžić rekla, brzina dobijanja dozvola kroz ovaj proces, nije još postigla nikakve pozitivne efekte. Proces digitalizacije i rekonstrukcije zemljišno-knjižnog ureda i katastra još nije ni okončan u svim opštinama.

I.M.