Slaba provodivost obaveza iz Strategije za borbu protiv korupcije

Mali postotak institucija, uglavnom na državnom nivou, započeo je ispunjavanje obaveza predviđenih iz Strategije za borbu protiv korupcije 2015.-2019.  

Zaključak je to prvog monitoring Izvještaja Transparency International-a (TI) o realizaciji Akcionog plana tokom prve godine, koje se trebaju realizovati nakon što je Vijeće ministara BiH na Prijedlog Agencije za prevenciju korupcije i kordinaciju borbe protiv korupcije 7. maja 2015. usvojilo navedenu strategiju.   

"Analiza mjera koje se nalaze u fazi realizacije pokazuje da osim dinamike, niti sam kvalitet implementacije nije na zadovoljavajućem nivou", izjavila je na predstavljanju izvještaja izvršna direktorica TI Lejla Ibranović.

Navela je da mjere razvijanja i usvajanja strateških dokumenata na nižim nivoima vlasti, čiji je rok provedbe godinu dana nakon usvajanja Strategije, pokazuje da su tek tri kantona (Sarajevski, Bosansko-podrinjski i Kanton 10) u potpunosti i na vrijeme ispunili tu obavezu iz Strategije, dok se dva kantona nalaze u fazi realizacije te obaveze iz Akcionog plana.

"Još nisu formirana sva tijela na nižim nivoima vlasti kao jedan od osnovnih preduslova za pripremu strateških dokumenata i njihovu implementaciju  na nižim nivoima vlasti", dodala je Ibranović.

Samo je 19 institucija sa državnog nivoa, dostavilo Agenciji Izvještaje o realizaciji aktivnosti iz Akcionog plana.

Također, pojedine mjere koje su provedene, nisu realizovane u skladu sa najboljom praksom i međunarodnim obavezama BiH.

"Najogledniji primjer je usvajanje izmjena i dopuna Zakona o finansiranju političkih partija, u koji je ugrađeno tek pet od devet preporuka Grupe zamalja za borbu protiv korupcije (GRECO), dok je u isto vrijeme propuštena prilika za suštinsko unapređenje transparentnosti i odgovornosti političkih partija", rekla je  program menadžerica Ivana Korajlić.

Nakon usvajanja Strategije nisu započete neke od najhitnijih mjera, a to su:  analiza sadržaja svih zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH u svrhu identifikacije rješenja koja otežavaju pristup informacijama, unapređenje podzakonskih akata/pravilnika za podnošenje finansijskih izvještaja političkih partija, uvođenje zakonske obaveze za izradu planova integriteta za javne institucije u BiH.

"Posebno je problematično provođenje strateškog cilja koji se odnosi na unapređenje djelotvornosti i efikasnosti pravosudnih institucija i organa za sprovođenje zakona u oblasti borbe protiv korupcije, gdje od osam mjera predviđenih u prvoj godini realizacije niti jedna nije u potpunosti provedena", kazala je Korajlić.

U narednom perodu, poručila je, potrebno je da Agencija analizira sve aktivnosti koje nisu u potpunosti realizovane tokom prvih 12 mjeseci od usvajanje Strategije, te da dodatno inicira institucijama da su dužne izvršavati obaveze kako bi se spriječio dodatni zaostatak u provedbi aktivnosti iz Strategije i Akcionog plana za borbu protiv korupcije.