Trenutno ne vidim nijednu zemlju koja je dovoljno spremna za ulazak u eurozonu, rekao je Otmar Issing, bivšeg člana Izvršnog odbora Europske centralne banke.
Hrvatska planira ulazak u eurozonu početkom 2023. godine, ali neki financijski stručnjaci, poput bivšeg člana Izvršnog odbora Europske centralne banke (ECB) Otmara Issinga, smatraju da Hrvatska za to još nije spremna, javlja Deutsche Welle.
Kao jedan od glavnih ciljeva hrvatske vanjske politike već godinama se, osim ulaska u zonu Schengena, navodi i ulazak države u eurozonu.
Taj cilj bi trebao biti ostvaren početkom 2023. godine, za što Hrvatska ima podršku Bruxellesa, ali neki ekonomisti, poput Issinga, smatraju da bi taj ulazak bio preuranjen, prenosi Tanjug.
"Trenutno ne vidim nijednu zemlju koja je dovoljno spremna za ulazak u eurozonu", rekao je Issing, koji je od 1998. do 2006. obavljao i dužnost glavnog ekonomiste ECB-a te bio zaslužan za strateško planiranje uvođenja eura.
Osim Hrvatske, i Bugarska želi u eurozonu
Posljednja je u eurozonu 2015. godine ušla Litva, a osim Hrvatske ulasku sada stremi i Bugarska.
Issing smatra da heterogenost članica eurozone, a s tim i različita težišta kada su u pitanju interesi, već sada predstavlja veliki problem za ECB. Prema njegovom mišljenju, guverneri nacionalnih centralnih banaka bi se “trebali držati zajedničkog kursa, a ne slijediti nacionalnu financijsku politiku”.
Ising je obranio euro od optužbi da je s njegovim uvođenjem sve poskupjelo.
"To važi za dnevne potrepštine, pa je zato i dojam takav. Kada gledamo izdatke na koje ide najveći dio kućnog budžeta, poput troškova za stanarinu ili grijanje, oni su ostali stabilni i nakon uvođenja eura", ukazuje Issing.
