Svima onima koji se nadaju da će zbog porasta kamatnih stopa i pesimizma potrošača u eurozoni uskoro početi značajno padati cijene kvadrata stanova u Hrvatskoj, upućeni analitičari tržišta poručuju da se ne nadaju previše.
Iako se ovaj trend u zemljama EU očekuje, a na zapadnim razvijenim tržištima već je krenuo, u Hrvatskoj se zbog specifičnih okolnosti još neko vrijeme ne očekuju nikakve dramatične korekcije, a ako cijene nešto krenu padati, to će biti znatno sporije od prosjeka EU.
U novom Izvješću o stabilnosti Europske središnje banke (ECB), u kojem između ostalog upozoravaju da bi cijene stambenog prostora u eurozoni mogle kaotično pasti, budući da stanovi zbog visokih kamatnih stopa postaju nedostupni građanima, a neprivlačni ulagačima.
To je jedan od nekoliko rizika istaknutih u ECB-ovoj analizi financijske stabilnosti, uz više troškove zaduživanja i sporiji gospodarski rast, koji šteti tvrtkama i kućanstvima. Naime, od prošlog srpnja ECB pokušava zauzdati inflaciju podizanjem kamatnih stopa, a čini se da će ustrajati u strogoj monetarnoj politici i u idućim mjesecima. Najoštrije podizanje kamatnih stopa unatrag nekoliko desetljeća sada se počinje osjećati i na tržištu nekretnina, koje je doživjelo procvat tijekom desetljeća dostupnih i povoljnih kredita, piše Poslovni.hr.
“Gledajući u budućnost, pad cijena nekretnina mogao bi postati kaotičan, jer rastuće kamatne stope na nove hipotekarne zajmove sve više ugrožavaju njihovu dostupnost i povećavaju teret kamata po postojećim hipotekarnim kreditima”, upozorio je ECB.
To posebno vrijedi za zemlje u kojima prevladavaju hipotekarni zajmovi s promjenjivom kamatnom stopom, kao što su Portugal, Španjolska i baltičke zemlje.
ECB je također upozorio da bi regije u kojima su institucionalni ulagači zauzeli velike pozicije na tržištu stambenih nekretnina mogle pretrpjeti veći udarac ako se kapital povuče. To pak uključuje Berlin, dijelove zapadne Njemačke i glavne gradove poput Pariza, Madrida, Lisabona i Dublina.
Gdje je tu Hrvatska?
Ukratko, između jake potražnje i slabe ponude, te ponovno s najavama dobre turističke sezone, a vidjeli smo već kako rast noćenja utječe na cijene kvadrata.
Rast kamatnih stopa označava početak novog razdoblja – ere skupljeg novca. Zahtijevani povrati i diskontne stope rastu, dok cijene imovine proporcionalno padaju. Kombinacija visokih cijena (rezultat prethodnog razdoblja) i većih troškova financiranja čini nekretnine manje dostupnima, što dovodi do pada potražnje. Smanjenje potražnje rezultira korekcijom cijena.
Osim toga, strani kupci već duže vrijeme pokazuju značajan interes za Hrvatsku. Ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu dodatno su potaknuli ovaj interes, olakšavajući stranim kupcima kupnju nekretnina koje su njima još uvijek cjenovno relativno pristupačne, piše Poslovni.hr.
Da Hrvatska “kasni” s novogradnjom, pokazuje i statistika Eurostata, koji je nedavno objavio podatke o broju izdanih građevinskih dozvola u 2022. godini, i Hrvatska se našla među državama Europe koje su u 2022. zabilježile rast broja građevinskih dozvola. Našavši se na trećem mjestu po rastu broja izdanih građevinskih dozvola u prošloj godini, Hrvatska je među devet zemalja Europe koje su lani zabilježile rast u ovom segmentu i iskaču od prosjeka EU. Naime, nakon povećanja izdanih građevinskih dozvola od prosječnih 15 posto u 2021. godini na krilima optimizma sa slabljenjem pandemije covida, lani je aktivnost na razini EU pala u prosjeku za pet posto, dok Hrvatska “nadoknađuje”, pokazuju podaci Eurostata.
Naime, ni volumeni niti broj dozvola u graditeljstvu u Hrvatskoj još uvijek se nisu vratili na period prije velike krize 2008. Istovremeno, cjelokupni investicijski volumeni na transakcijama na našem tržištu u 2022. bili su za 40 posto manji nego u 2021. godini, prvenstveno jer nemamo dovoljno investicijskih proizvoda u nekretninskom biznisu u odnosu na aktivan kapital koji je spreman ići u nekretnine.
Utjecaj turizma
Turistička aktivnost, i to najviše u privatnom smještaju, još je jedan faktor koji utječe na cijene stambenih kvadrata u Hrvatskoj, kako je dokazao i Ekonomski institut u Zagrebu u svom projektu TourCro koji su proveli u suradnji s kolegama sa Sveučilišta u Dubrovniku te Instituta za turizam.
Pokazalo se tako da što je veći udio stambenih jedinica koje su u turističkom najmu u ukupnom broju stambenih jedinica u prosječnoj jedinici lokalne samouprave, veće su i cijene stambenog prostora. Još važnije, povećanje broja nekretnina u turističkom najmu ne podiže samo cijene stambenih prostora u jedinici lokalne samouprave u kojoj se događa turistički najam, već se utjecaj ovog povećanog broja stambenih jedinica u turističkom najmu prelijeva prvo na susjedne lokalne jedinice, a onda i na čitavu zemlju.
To znači da povećanje privatnog turističkog smještaja ne povećava samo cijenu stambenog prostora u lokalnim jedinicama koje se bave turizmom, nego i u ostalim lokalnim jedinicama, bilo da je riječ o priobalnim, bilo kontinentalnim, koje s turizmom nemaju nikakve veze i koje od tog turizma nemaju nikakve izravne koristi.
Analitičari ipak smatraju da se naše tržište trenutno nalazi na samom kraju ciklusa ekspanzije, te da će postupno preći u fazu hlađenja, no neće se sve moći staviti pod isti nazivnik, piše Poslovni.hr.
