Odlazak kapitala zbog poreza: Kako i zašto se Njemačka odrekla 380 milijardi eura ?

Imovina bogataša - milionera i milijardera u Njemačkoj do 1996. je oporezivana sa 1 odsto godišnje.

Od 1997. je taj porez suspendovan. Zbog te odluke njemački državni budžet je siromašniji za ukupno više od 380 milijardi eura, pokazala je jedna studija koju je sprovela Mreža za poresku pravdu u saradnji s Oksfamom.

Istovremeno je imovina sto najbogatijih Nijemaca u još kraćem kraćem periodu - od 2001. porasla za oko 460 milijardi eura, navodi se u studiji pod naslovom "Ne treba se plašiti od bjekstva bogatih zbog poreza".

Ponovno uvođenje poreza "ne samo moguće nego i nužno"

Studija je istražila kojim zakonima je njemačka država u posljednjih 100 godina pokušavala da spriječi odlazak kapitala zbog poreza.

U studiji se zaključuje nema razloga za navodni strah da će milijarderi u slučaju ponovnog uvođenja poreza na imovinu napustiti Njemačku ili da će to dovesti do gubitka radnih mjesta u Njemačkoj.

Taj navodni strah je dio narativa političara i ekonomista koji se protive ponovnom uvođenju poreza na imovinu.

Ponovno uvođenje poreza na imovinu je zato "ne samo moguće nego i nužno", piše u studiji, prenosi Deutsche Welle (DW).

Sto godina borbe protiv izbjegavanja oporezivanja

Autori studije daju dobre ocjene njemačkim poreskim zakonima. Njemačka je posljednjih decenija ustanovila sveobuhvatna pravila koja na međunarodnom nivou mogu da budu uzor: izuzetno otežavaju ili čak potpuno onemogućavaju izbjegavanje plaćanja poreza.

Prebacivanje prebivalište u inostranstvo postalo je jako skupo od uvođenja posebnog poreza 1972. koji obavezuje bogataše da u slučaju odlaska moraju da ostave u Njemačkoj "oko trećine ukupne imovine stečene u Nemačkoj", navodi se u studiji.

Sedam njemačkih milijardera odselili su se u inostranstvo neposredno prije uvođenja tog poreza.

Na kasnije slične pokušaje, na primjer selidbe porodice Porše 2010. zakonodavac je reagovao zatvarajući rupe u zakonu.

"Danas je preseljenje bez plaćanja poreza moguće samo ako imovina u Njemačkoj ostaje s obavezom plaćanja poreza", kažu autori studije.

I prebacivanje preduzeća ili njegovih dijelova u inostranstvo može biti skupo. U javnosti slabo poznate vrste poreza kojima su su vlasnici u obavezi da poreskoj upravi predaju skoro polovinu svoje imovine stečene u Njemačkoj, kaže se u studiji.

I klasično izbjegavanje plaćanja poreza je postalo teže: 2017. je stupila na snagu automatska razmjena podataka pa njemačka poreska uprava dobija podatke iz više od 100 zemalja o tamošnjim računima nemačkih poreskih obveznika.

Kako je došlo do ukidanja poreza?

Mogućnost oporezivanja imovine izričito je predviđena članom 106. njemačkog Ustava, prema kojem bi takvi prihodi pripali njemačkim pokrajinama.

Ali, Savezni ustavni sud je 1995. presudio da način na koji je do tada funkcionisao porez na imovinu nije u skladu sa Ustavom.

Sudije su kritikovale zastareli način procjene vrijednosti nekretnina koji je vodio preniskom oporezivanju tog dijela imovine.

Tadašnja savezna vlada demohrišćana CDU/CSU i liberala FDP - odlučila je da uprkos odluci Ustavnog suda - ne obavi novu procjenu i veće oporezivanje nekretnina.

U obrazloženju je ukazala na visoku stopu za oporezivanje najvećih dohodaka od 53 odsto. Danas je ta stopa 45 odsto.

Nakon toga je savezna vlada na čijem je čelu bio kancelar Helmut Kol suspendovala ubiranje poreza na imovinu, ali sam Zakon o oporezivanju imovine nije ukinut. To je tako ostalo do danas, navodi DW.

Računica u studiji

Posljednji put 1996.od toga poreza se u državnu kasu slilo oko 4,6 milijardi eura. Pritom su dugovi mogli biti odbijeni od vrijednosti imovine, a za svakog člana porodice iznos od oko 60.000 evra bio je oslobođen plaćanja poreza.

Procjena studije da je Njemačka od tada izgubila 380 milijardi eura bazira se na pretpostavci da bi se prihodi od poreza na imovinu razvijali slično kao posljednjih godina pre prestanka oporezivanja.

Tako se došlo do računice - da bi prihodi od tog poreza do 2023. porasli na oko 30 milijardi eura godišnje, a ukupna suma od 1997. do 2023. bi iznosila najmanje 380 milijardi eura.

Poređenja radi: tih izgubljenih 380 milijardi eura ekvivalentno je 80 odsto budžeta Njemačke za 2024. koji predviđa izdatke od 477 milijardi eura.