Struja za tvrtke u Hrvatskoj znatno skuplja od EU prosjeka

I dok stanovništvo Hrvatske i dalje uživa gotovo najnižu cijenu električne energije u Europskoj uniji, cijena koju tvrtke plaćaju za električnu energiju, a koje troše od 2.000-19.999 MWh električne energije, je u prvoj polovini ove godine viša od prosjeka EU, piše HUP u svojim tjednim analizama.

Broj energetskih tvrtki za opskrbu, proizvodnju i trgovinu električnom energijom u Hrvatskoj raste stoga je paradoksalno da je Hrvatska u 2023. godini među četiri članice EU s najvećim povećanjem cijena za gospodarstvo na godišnjoj razini sa zabilježenim rastom od čak 34,0 posto prema prosječnih 4,4 posto u EU.

OD 2019. CIJENE ZA STANOVIŠTVO VEĆE ZA 14%

Hrvatska je od 2019. godine cijene električne energije za stanovništvo podigla tek 14 posto, dok se povećanja u CEE regiji kreću od 19 posto u Slovačkoj pa sve do 86 posto u Poljskoj, što jasno pokazuje da vodi u zadržavanju cijena na umjetno niskim razinama.

Pritom je tek 28 posto stanovništva poboljšalo efikasnost u potrošnji energije unutar posljednjih pet godina znatno niži nego u zemljama u okruženju poput Slovačke, (36%), Mađarske (35%), Slovenije (34%, itd.).

Države koje nastavljaju velikodušno subvencioniranje cijena energije će na kraju morati podići maksimalnu maloprodajnu cijenu do određene razine potrošnje poput Mađarske ili smanjiti opseg subvencija.

KONTRAPRODUKTIVNA POLITIKA

Ekspanzivna politika zaštite kupovne moći u Hrvatskoj koja istovremeno predvodi po nominalnom/realnom rastu plaća na razini EU od 2019. godine je kontraproduktivna naročito ako se primjenjuje linearno na sve građane, bez ciljanja najugroženijih skupina.

U srednjem roku takav bi pristup snažno potiče inflaciju i inflatorne pritiske, a mogao bi značajno opteretiti i državni proračun.

Cijene električne energije za tvrtke skočile su od 2019. godine čak 120 posto, što je dvostruko brži rast od prosjeka EU (54%).

To investicije u energetski-intenzivne djelatnosti čini neatraktivnim u EU kontekstu, naročito s obzirom na njihov dugoročni horizont, a Hrvatska i nakon predloženih poreznih izmjena ima relativno nekonkurentan porezni tretman plaća, što uz energično povećanje minimalne plaće (+15,4% u 2025. nakon +20% u 2024. godini) nepovoljno djeluje na konkurentnost, naročito izvoznika.

Nedavna studija MMF-a procjenjuje da će utjecaj povišenih cijena energije na njemačku proizvodnju biti otprilike 1,25 posto outputa do 2028. godine, što je u najmanju ruku primjenjivo i na ekonomije CEE regije i to naročito one koje su najviše povećale trošak električne energije za tvrtke.