
Foto: Fena
07.05.2025 |
EU / EKONOMIJA
Izvor: Fena
Evropska unija namjerava u potpunosti prekinuti oslanjanje na ruski plin, uključujući i ukapljeni prirodni plin (LNG), najkasnije do kraja 2027. godine.
Evropska unija namjerava u potpunosti prekinuti oslanjanje na ruski plin, uključujući i ukapljeni prirodni plin (LNG), najkasnije do kraja 2027. godine.
Plan kojim se predviđa postepeno povlačenje ruske nafte, plina i nuklearne energije s tržišta EU, Evropska komisija je predstavila u utorak, prenosi Hina.
Prema najavi, Komisija će narednog mjeseca objaviti zakonodavni prijedlog koji će zabraniti sklapanje novih ugovora s ruskim energetskim kompanijama, te okončati kratkoročne sporazume o isporuci plina – i putem plinovoda i u LNG obliku – najkasnije do kraja 2025. godine.
Postepeno smanjenje i koordinacija sa članicama
Zahvaljujući tim mjerama, očekuje se da će se do kraja ove godine opskrba plinom iz Rusije smanjiti za trećinu, dok bi se potpuni prekid uvoza trebao dogoditi najkasnije do kraja 2027.
Evropska komisija naglašava da će se ovaj proces odvijati koordinirano, uz punu saradnju sa državama članicama koje bi do kraja godine trebale izraditi vlastite nacionalne planove tranzicije s ruske na alternativne izvore energije.
Predsjednica EK Ursula von der Leyen izjavila je da je krajnje vrijeme da EU raskine energetske veze s "nepouzdanim dobavljačem", ističući da evropski građani i preduzeća ne bi trebali finansirati "agresivni rat protiv Ukrajine".
Smanjenje uvoza i zamjena ruske energije
Od početka rata u Ukrajini, EU je značajno smanjila uvoz ruskog plina iz plinovoda – s 45 posto ukupne potrošnje u 2021. na 19 posto u 2024. Međutim, uvoz ukapljenog ruskog plina je nastavljen. Istovremeno, globalna ponuda LNG-a raste, dok se evropska potražnja postepeno smanjuje.
Zahvaljujući provedbi mjera iz okvira energetske tranzicije i Akcijskog plana za pristupačnu energiju, EU planira do 2030. smanjiti potražnju za prirodnim plinom za oko 100 milijardi kubnih metara, od čega se 40–50 milijardi očekuje već do 2027.
Plan također predviđa povećanje kapaciteta LNG infrastrukture u EU na oko 200 milijardi kubnih metara do 2028, što višestruko nadmašuje trenutni uvoz ruskog plina.
Nafta, nuklearna energija i "flota u sjeni"
U segmentu nafte, zahvaljujući evropskim sankcijama, uvoz ruske sirove nafte u EU već je smanjen sa 27 posto na početku 2022. na svega tri posto danas. Evropska komisija također priprema dodatne mjere protiv tzv. "flote u sjeni" – tankera pod zastavama trećih zemalja koje Rusija koristi kako bi zaobišla sankcije i izvozna ograničenja.
Osim toga, narednog mjeseca očekuju se i zakonodavni prijedlozi u vezi s uvozom nuklearnih sirovina iz Rusije, uključujući uranij i obogaćeni uranij.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.