Europska centralna banka upozorava: Naftni šok može ubrzati inflaciju

Mogućnost bržeg rasta cijena kao posljedice naftnog šoka izazvanog ratom u Iranu naglasila je predsjednica Europske centralne banke Kristin Lagard, podsjećajući na slične reakcije tržišta nakon početka sukoba u Ukrajini 2022. godine.

"Ako cijene nafte i gasa nastave da rastu, reakcija firmi i radnika mogla bi biti brža nego prošlog puta", rekla je Lagard na konferenciji u Frankfurtu.

Ukazala je i na uticaj nedavnog iskustva visoke inflacije, navodeći da bi ono moglo ubrzati prenošenje troškova na cijene i zahtjeve za kompenzaciju.

Ona je dodala da bi "skorije sjećanje na visoku inflaciju moglo uticati na to koliko brzo se troškovi prenose i traži nadoknada"."

Podsjetila je da je ECB raniji inflatorni skok iz 2022. godine obuzdala podizanjem kamatnih stopa, ali da su posljedice tog perioda i dalje prisutne.

"Iako je ECB stavila pod kontrolu skok inflacije iz 2022. godine povećanjem kamatnih stopa, to iskustvo je ostavilo traga", rekla je Lagard te dodala:

"Čitava generacija je sada prošla kroz svoju prvu epizodu visoke inflacije - i možda neće biti tako spora da reaguje drugi put".

Podaci pokazuju da je inflacija u eurozoni vrhunac dostigla u oktobru 2022. godine, kada je iznosila 10,6 posto, usljed poremećaja u isporukama ruskog gasa i rasta cijena nafte. Prema Eurostatu, u februaru ove godine inflacija je pala na 1,9 posto.

Govoreći o ulozi monetarne politike, Lagard je istakla da ona ne može direktno uticati na cijene energenata, te da centralne banke obično ne reaguju na kratkotrajne skokove bez povećanja kamatnih stopa.

"Ako se energetski šok smatra ograničenim po veličini i kratkotrajnim, trebalo bi da se primijeni klasični recept razmatranja", rekla je Lagard.

Dodala je da efekti povećanja kamatnih stopa dolaze sa vremenskim odmakom, te da u tom periodu inflatorni pritisci često već oslabe.

Lagard je ocijenila da bi trenutni rast cijena nafte mogao imati slabiji inflatorni efekat nego raniji šokovi iz 2021. i 2022. godine, ali je upozorila da bi u slučaju prelaska ciljanog nivoa inflacije ECB od dva posto, reakcija morala biti adekvatna.

Lagard je rekla da je prerano reći gdje ćemo u ovom spektru morati da budemo: "Pažljivo ćemo pratiti dešavanja i, po potrebi, određivati monetarnu politiku."

Na posljednjem sastanku održanom 19. marta, Europska centralna banka zadržala je referentnu kamatnu stopu na nivou od dva posto.