Fiskalna kriza u Sofiji: Bugarskoj prijete sankcije EU odmah nakon ulaska u eurozonu

Bugarska se suočava sa potencijalnim sankcijama Evropske unije zbog prekomjernog budžetskog deficita, samo nekoliko mjeseci nakon pridruživanja eurozoni, izjavio je premijer Rumen Radev.

On je optužio prethodnu vlast da je izazvala krizu, jer je manipulisala ekonomskim brojkama kako bi za malo prešla prag za pridruživanje eurozoni.

Radev, koji se smatra euroskeptikom, rekao je da će Evropska komisija objaviti svoj formalni izvještaj o fiskalnoj situaciji u zemlji 3. juna, čime će biti pokrenuta takozvana procedura prekomjernog deficita.

Prema ovoj proceduri, Sofija mora da smanji potrošnju sa prošlogodišnjih 3,5 posto ispod gornje granice od tri posto, tako što će postaviti obavezujuće ograničenje budžetskog deficita.

Ako Bugarska ne uspije, EU može da zamrzne finansiranje i da ide toliko daleko da ovoj balkanskoj zemlji nameće kazne do 0,05 posto BDP-a svakih šest mjeseci.

Premijer je za situaciju okrivio "teško nasljeđe" koje proizilazi iz "nemarnosti, nesposobnosti, voluntarizma, populizma i finansijskih zloupotreba" prethodne desnocentrične i proevropske vlade Rosena Željazkova, koja je pala u decembru 2025. godine nakon masovnih protesta protiv korupcije.

Radev je također predvidio da će ove godine deficit biti čak i veći od 3,5 posto. Evropska komisija prognozira da će deficit dostići 4,1 posto BDP-a ove godine, a da će porasti na 4,3 posto 2027. godine.

"Oni su lagali da bi gurnuli Bugarsku u euro… Balon je pukao", rekao je Radev o budžetskom deficitu.

Bugarska se pridružila eurozoni 1. januara 2026. godine, nakon što je jedva ispunila kriterijume, posebno u pogledu inflacije, što je bila najveća prepreka.

Zagovornici ovog napora nastojali su da Bugarsku zadrže na prozapadnom i proevropskom putu, uz praktične monetarne posljedice koje su se smatrale minimalnim, jer je bugarski lev decenijama bio vezan za euro.

Međutim, kritičari su tvrdili da je Željazkovljeva koalicija – koja je podržavala članstvo u eurozoni – projektovala nerealan rast prihoda, sa potencijalom da poveća budžetski deficit.

Izvještaj lista "Politico" iz 2025. godine takođe je skrenuo pažnju na iznenadno i "misteriozno" smanjenje državnih dnevnih bolničkih troškova za 82,8 posto u aprilu – potez koji je pomogao u smanjenju prosječne godišnje inflacije u Bugarskoj.

U to vrijeme, neimenovani bivši lokalni zvaničnik rekao je novinama da je "jedini razlog zašto se Bugarska kvalifikovala… zbog državno regulisanih cijena". Prema pisanju lista "Politico", prethodna vlada je također smanjila inflaciju smanjenjem cijena željezničkih karata za više od devet posto.

Radev, koji se zalagao za pragmatičnije veze sa Rusijom i dosljedno se protivio vojnoj pomoći Ukrajini, nije bio protiv eurozone same po sebi, ali je insistirao da se takva odluka može donijeti samo na referendumu.

Parlament je blokirao njegov zahtjev, a kritičari su ga optužili da pokušava da sabotira proces. Sam Radev je rekao da elita koja "maršira ka eurozoni" ignoriše bugarske građane i da "predstavnici naroda uskraćuju narodu pravo na izbor".

Prema proceduri EU za prekomjerni deficit, zemlje koje krše fiskalna pravila bloka dužne su da vrate svoj deficit ispod tri posto BDP-a u određenom roku i podliježu pažljivijem budžetskom praćenju od Evropske komisije.

Prema prognozi EK, deficit Bugarske iznosiće 4,1 posto BDP-a u 2026. godini, jer se zemlja također bori sa najvišom stopom inflacije u eurozoni, što već podiže cijene hrane.

Ukoliko se potvrdi, Bugarska bi postala prva zemlja koja je ušla u eurozonu i suočila se sa korektivnim fiskalnim dijelom bloka u roku od nekoliko mjeseci od pristupanja, kao i prvi postupak usljed prekomjernog deficita (EDP) za Sofiju otkako je prethodna procedura završena 2012. godine.

Očekivano pokretanje procedure zbog prekomjernog deficita dolazi nekoliko dana nakon što je Brisel odblokirao 370 miliona eura iz Fonda za oporavak za Bugarsku, dok je još tri milijarde eura ostalo zamrznuto do sprovođenja pravosudnih i antikorupcijskih reformi.

Proljećni paket Komisije sadrži i ažurirane informacije o drugim državama članicama koje su već u postupku, uključujući Francusku, Mađarsku, Italiju i Poljsku.