
Foto: MOL Group
18.09.2026 |
EU / EKONOMIJA
Izvor: Akta.ba
MOL Grupa otvorila je u Mađarskoj solarni park snage 37,4 MWp i baterijsko skladište od 40 MWh, uz smanjenje emisija CO2.
MOL Grupa je pustila u rad novi solarni park snage 37,4 MWp i pripadajući sistem za skladištenje električne energije sa nominalnim kapacitetom od 20 MW i kapacitetom skladištenja od 40 MWh na lokaciji u Algyőu, Mađarska. Sa novim objektima, MOL Grupa dodatno jača svoj portfelj obnovljive energije širom centralnoevropske regije i energetsku nezavisnost vlastitog poslovanja, dok povećava fleksibilnost snabdijevanja električnom energijom i smanjuje emisiju CO2 za približno 13.000 tona godišnje.
"Nedavna iskustva dodatno su istakla važnost upravljanja svakodnevnim fluktuacijama u proizvodnji električne energije. Upravo to postižemo puštanjem u rad našeg najnovijeg skladišta energije. Ova investicija doprinosi održivosti, sigurnosti snabdijevanja i ekonomskoj konkurentnosti: zelena električna energija proizvedena iz vlastitih izvora smanjuje našu zavisnost od vanjskog snabdijevanja energijom, dok sistem skladištenja baterija doprinosi stabilnosti nacionalne elektroenergetske mreže" ,rekao je György Bacsa, glavni strateg MOL Grupe.
Nova solarna elektrana, zajedno sa postojećim elektranama u Algyőu, može u potpunosti pokriti potrebe za električnom energijom na lokacijama MOL-a u oblasti Algyő. Solarna elektrana snage 37,4 MWp jača energetsku nezavisnost lokacije i smanjuje operativne troškove zamjenom kupljene električne energije. Godišnja proizvodnja solarne elektrane odgovara godišnjoj potrošnji električne energije za oko 22.500 domaćinstava u okrugu Csongrád-Csanád, gdje se nalazi ova MOL lokacija.
Sistem za skladištenje energije u baterijama nominalnog kapaciteta 20 MW i kapaciteta 40 MWh, instaliran kao dio investicije, pomaže u balansiranju oscilacija u mreži uzrokovanih proizvodnjom iz obnovljivih izvora energije zavisnim od vremenskih uslova. Sistem može skladištiti i dopunjavati količinu električne energije koja odgovara godišnjoj potrošnji otprilike 7.300 prosječnih domaćinstava u okruženju.
Pametna energetska tranzicija je ključni stub dugoročne strategije MOL Grupe SHAPE TOMORROW. Proširenje obnovljivih izvora energije i razvoj kapaciteta za skladištenje energije ključni su za njenu implementaciju, jer se fluktuacije u proizvodnji elektrana zavisnih od vremenskih uslova, poput solarnih elektrana i vjetroelektrana, moraju upravljati na nacionalnom nivou. Projekat Algyő stoga također doprinosi dekarbonizaciji vlastitih operacija MOL-a i povećanju fleksibilnosti mađarskog elektroenergetskog sistema.
Solarnu elektranu izgradila je kompanija ALTEO Plc., koja može pružati usluge agregacije i nakon završetka projekta. MOL i njegovi partneri drže 73,8 posto udjela u ALTEO Plc., koja upravlja sa približno 115 MW kapaciteta obnovljive proizvodnje kroz vjetroelektrane, solarne elektrane, hidroelektrane i biogasne elektrane.
MOL Grupa kontinuirano širi svoj portfelj obnovljive energije u Mađarskoj i širom regije. Kompanija namjerava povećati udio obnovljive električne energije korištene u vlastitim operacijama, čime bi ojačala sigurnost snabdijevanja, smanjila izloženost vanjskim izvorima energije i podržala ostvarenje ciljeva dekarbonizacije.
Sa ovim novim objektom, MOL Grupa trenutno upravlja sa devet solarnih elektrana u Mađarskoj, sa ukupnim kapacitetom od 405 MW, i planira daljnje proširenje portfolija u budućnosti. Pored toga, upravlja sa dva skladišta energije ukupnog kapaciteta od 80 MWh. Do 2030. godine, MOL planira instalirati ukupno 500 MWh kapaciteta skladištenja energije u Mađarskoj. MOL Grupa također upravlja sa dvije solarne elektrane u Hrvatskoj ukupnog kapaciteta od 10 MW, a treća će biti dodana sljedeće godine, čime će ukupni kapacitet dostići 23 MW.
Sa novootvorenim elektranama, ukupni fotonaponski kapacitet MOL Grupe u regiji dostiže 415 MWp, doprinoseći godišnjem smanjenju emisije CO2 od približno 160.000 tona.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.