Ooči objavljivanja novog izvještaja EK o napretku BiH, sve oči uprte u bh. vlasti

Direktorica Direkcije za evropske integracije (DEI) Elvira Habota je uoči objavljivanja novog izvještaja Evropske komisije o napretku BiH izjavila da se od vlasti u Bosni i Hercegovini očekuje da urade svoj dio posla, "da napravimo još nekoliko pozitivnih koraka i pokažemo političku mudrost i političku volju da to možemo uraditi".

Podsjetila je na neke od prioriteta koji bi trebali da budu usvojeni u narednom  periodu, u relativno kratkom roku - to su Zakon o sprečavanju sukoba interesa na državnom nivou i Zakon o sudovima BiH.

Kaže da postoji još nekoliko koraka, ali u ključnom planu su ova dva zakona.

"U ovo relativno malo vremena dobro bi bilo da se fokusiramo na ispunjavanje preostalih koraka koji su pred nama. Što više rezultata isporučimo Briselu, to je za nas bolje. Kada imate snažne argumente i kada završite što više posla ostavljate manje prostora da odluka bude negativna", navodi Habota.

Što se tiče same strukture pregovaranja, kaže da je to posao koji je tek pred nama, te da nadležne institucije imaju iskustva kada je riječ o vođenju pregovora. Spomenula je vođenje pregovora u slučaju zaključivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

"Rekla bih da imamo to tehničko, stručno znanje. Naravno da će na kraju konačnu odluku o toj strukturi pregovaranja donijeti politika. Imamo izvrsnu saradnju i s našim kolegama, ekspertima zemalja u regionu koji su već u fazi pregovora dugi niz godina", kazala je Habota nedavno u Tesliću, na skupu na kojem su novinari bosanskohercegovačkih medija razgovarali s predstavnicima DEI-a te gostima iz zemalja regije o temi "Pregovori o pristupanju u Evropsku uniju i preduslovi za njihovo efikasno vođenje“.

Pomoćnica direktorice Direkcije za evropske integracije Darija Ramljak je istaknula da je veoma značajan za otvaranje pregovora i jedan sveobuhvatan planski dokument, što je u našem slučaju rad na Programu integriranja.

"BiH je, nakon više zastoja u procesu, napokon u fazi da je pripremila radnu verziju Programa integriranja koja je upućena svima na postupanje. U narednom periodu ćemo obaviti konsultacije s Evropskom komisijom i ono što je naša obaveza po Sporazumu vidjeti šta možemo uvažiti, te unaprijediti Program integriranja", kazala je Ramljak.

Prema njenim riječima, apsolutno je nezamislivo otpočeti pregovore o pristupanju sa EU bez jednog planskog dokumenta, jer je to osnov kako Evropskoj komisiji, pored analitičkog pregleda zakonodavstva, da nam postavlja mjerila u procesu za otvaranje i za zatvaranje pojedinih poglavlja.

Osvrnula se i na novu metodologiju pristupnih pregovora, te kazala da u principu ako gledamo, ne otvara se svako pojedinačno poglavlje, nego imamo otvaranje klastera. Ali ne možemo zatvoriti klaster dok ne završimo sva pojedinačna poglavlja.

"U svakom slučaju, sa svakom novom metodologijom, sa svakim novim procesom pregovaranja, ono što vidimo iz iskustava susjeda i naših prijatelja s kojima redovno surađujemo, uvjeti su viši, mjerila je više. Ljestvica se stalo diže i svako odgađanje otvaranja pregovora je veći broj zadataka pred BiH", smatra Ramljak.

O novoj metodologiji govorio je i državni savjetnik za evropske integracije u Sekretarijatu za evropske integracije Vlade Sjeverne Makedonije Dragan Tilev, koji je kazao da je nova metodologija, za razliku od svih prijašnjih, puno 'političkija'.

Po njegovim riječima, kad je u pitanju politika, tu su različiti interesi, različiti kompromisi između članica EU da bi se postigla određena odluka.

"Nova metodologija je veoma različita od onoga što je bilo prije. Nova metodologija je nešto što tangira Makedoniju, Albaniju i to će biti i za BiH. Niko prije nije pregovarao prema toj novoj metodologiji. Nova metodologija ima dvije strane - politički moment koji može da uspori proces ukoliko naiđete na neku zemlju članicu koja ima izuzetni interes da vas blokira, izuzetni interes bez kog uslova vi ne možete naprijed. Osjetili smo na svojoj koži. Nekoliko zemalja članica EU su iskoristili to pravo na veto kad smo mi bili u pitanju", kazao je Tilev.

S druge strane, dodao je on, nova metodologija daje mogućnost dinamiziranja.

"Ako ste spremni, strateški orijentirani, ako imate izgrađene ili gradite kontinuirano potrebne kapacitete, onda možete da dinamizirate proces. Odgovor na pitanje da li nova metodologija usporava ili ubrzava, sve zavisi od nas", zaključio je Tilev.   

Ekspert za evropsko pravo i bivši glavni pravni savjetnik pregovaračkog tima Vlade Republike Srbije Vladimir Međak smatra da je suština svega postojanje političke volje.

"Bez političke volje sve ostalo neće moći da radi, jer proces pristupanja znači donošenje zahtjevnih političkih odluka na najvišem nivou. Najviši nivo mora da preuzme rukovođenje. Ovo jeste, s jedne strane, tehnički proces, ali taj tehnički proces je dosta uslovljen političkim odlukama", kazao je Međak.

Napomenuo je da 90 posto stvari ne zahtijeva političku odluku, a onih 10 posto koji zahtijevaju političku odluku, tu se zahtijeva donošenje teških odluka koje imaju konsekvence po te koji ih donesu.

"U tom momentu je najbitnije da se te odluke donesu u interesu države", istaknuo je Međak.        

Diplomata i glavni pregovarač Republike Hrvatske Vladimir Drobnjak koji se uključio putem video linka iz SAD-a, govorio je o iskustvima Hrvatske koja je 1. jula 2013. godine postala članica EU.

"Dakle mi smo u 11. godini našeg članstva. Od dana otvaranja pregovora do dana zatvaranja pregovora Hrvatskoj je trebalo pet godina i devet mjeseci", napomenuo je Drobnjak. 

Ističe da su tri osnovna razloga zbog kojih je Hrvatska uspjela u tih šest godina uspješno privesti pregovore kraju.    

"Na trećem mjestu je bilo dobro ozračje, dobra atmosfera u EU i spremnost da se nastavi proces proširenja. Ni jednog trenutka nije bilo upitno hoćemo li ući, jedino pitanje je bilo kada ćemo ući", naveo je Drobnjak.   

Drugi bitan razlog je, po njegovom mišljenju, profesionalni pregovarački tim koji se nije mijenjao, uz samo nekoliko izmjena, od početka do samog kraja pregovora.

"Glavni pregovarač nije bio politički dužnosnik, bio je profesionalni diplomat, kao i kompletan njegov tim", kazao je Drobnjak.

Kao prvi i najvažniji razlog zašto je Hrvatska uspjela naveo je politički konsenzus u Hrvatskoj oko pregovora o pristupanju. 

"Pregovori nikada nisu bili tema unutarnjih političkih međustranačkih obračuna i sve stranke u hrvatskom Saboru bile su čvrsto za proces proširenja i davale su mu potporu od početka do kraja. Bez takvog političkog konsenzusa nije moguće uspješno privesti pregovore kraju. Koliko god bio dobar pregovarački tim, bez političkog konsenzusa i čvrste potpore politike on ne može mnogo učiniti", zaključio je Drobnjak.

Na sastanku Evropskog vijeća u drugoj polovini marta, trebalo bi biti odlučeno da će BiH dobiti 'zeleno svjetlo' za otvaranje pregovora o članstvu u Evropskoj uniji.