Da li će ova europska zemlja preteći Ukrajinu i Crnu Goru na putu ka EU?

Island razmatra mogućnost da već u augustu održi glasanje o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu u Europskoj uniji, navode dvije osobe upoznate s pripremama za pristupni proces.

Ova inicijativa dolazi u trenutku kada se proces proširenja Unije ponovo intenzivira. Bruxelles radi na planu koji bi Ukrajini već naredne godine mogao omogućiti djelimično članstvo, dok je Crna Gora, kao trenutno najnapredniji kandidat, prošlog mjeseca zatvorila još jedno pregovaračko poglavlje, prenosi Politico.

Ubrzavanje rokova zbog geopolitičkih okolnosti

Vladajuća koalicija na Islandu ranije je najavila referendum o nastavku pristupnih pregovora do 2027. godine, nakon što su pregovori zamrznuti 2013. godine. Međutim, rokovi se sada skraćuju usljed promijenjenih geopolitičkih prilika, uključujući odluku Washingtona o uvođenju carina Islandu te prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa o aneksiji Grenlanda.

Prema navodima sagovornika koji su govorili pod uslovom anonimnosti, islandski parlament bi u narednim sedmicama trebao objaviti datum referenduma. U posljednje vrijeme zabilježen je pojačan broj posjeta europskih zvaničnika Islandu, kao i islandskih predstavnika Bruxellesu. Jedan od izvora navodi da bi Island, ukoliko građani podrže nastavak pregovora, mogao pristupiti EU prije ostalih kandidata.

Europska komesarka za proširenje Marta Kos, koja se prošlog mjeseca u Bruxellesu sastala s islandskom ministricom vanjskih poslova Þorgerður Katrín Gunnarsdóttir, izjavila je za POLITICO: "Razgovor o proširenju se mijenja. Sve se više odnosi na sigurnost, na pripadnost i na očuvanje naše sposobnosti da djelujemo u svijetu suprotstavljenih sfera utjecaja. To se tiče svih Europljana."

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen sastala se prošlog mjeseca u Bruxellesu s islandskom premijerkom Kristrún Frostadóttir i tom prilikom istakla da njihovo partnerstvo "nudi stabilnost i predvidivost u nestabilnom svijetu".

Von der Leyen, koja je Island posjetila u julu prošle godine, s premijerkom se susrela i tokom zasjedanja Nordijskog vijeća u Stockholmu prošle jeseni, pohvalivši jačanje saradnje s EU. Planirano je da u martu ponovo posjeti arktičku regiju.

Sigurnost u fokusu

Razgovori o produbljivanju odnosa s Islandom i eventualnom nastavku pristupnih pregovora započeli su i prije povratka Donalda Trumpa na funkciju prošle godine, pri čemu je jedan zvaničnik EU naveo da je Bruxelles već tada posvećivao veću pažnju ovoj strateški važnoj zemlji.

Ipak, dodatnu hitnost unijele su pojačane poruke iz Sjedinjenih Američkih Država, uključujući izjavu Billyja Longa, Trumpovog kandidata za ambasadora u Islandu, koji je u šali rekao da bi ta zemlja mogla postati 52. savezna država SAD-a te da bi on bio njen guverner.

Drugi zvaničnik EU upoznat sa situacijom izjavio je da je činjenica da je Island spomenut četiri puta u Trumpovom govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, dok je govorio o Grenlandu, "zasigurno usmjerila pažnju", dodajući da takva situacija "mora biti uznemirujuća za malu državu".

European Commission President Ursula von der Leyen met with Iceland’s Prime Minister Kristrún Frostadóttir in Brussels last month. | Thierry Monasse/Getty Images

Iskustvo iz prošlosti i otvorena pitanja

Island je zahtjev za članstvo u EU podnio 2009. godine, u vrijeme teške finansijske krize kada su propale tri najveće komercijalne banke u zemlji. Pregovori su obustavljeni u decembru 2013, dok se ekonomija ubrzano oporavljala, a pojedini ekonomisti upozoravali na mogući kolaps eurozone. U martu 2015. Reykjavík je zatražio da se Island više ne smatra zemljom kandidatom.

U međuvremenu su se geopolitičke okolnosti značajno promijenile. Island ima strateški položaj u sjevernom Atlantiku, južno od Arktičkog kruga, nema vlastitu vojsku te sigurnost oslanja na članstvo u NATO-u i bilateralni odbrambeni sporazum sa SAD-om iz 1951. godine.

Upravo sigurnosni aspekt, uz ekonomske prednosti članstva, prema anketama doprinosi rastu podrške javnosti za pristupanje EU.

Ipak, proces ne bi bio bez izazova. Bivši predsjednik Islanda Guðni Thorlacius Jóhannesson izjavio je za POLITICO da bi pristupanje moglo naići na ozbiljne unutrašnjopolitičke prepreke.

Najveće otvoreno pitanje ostaju ribolovna prava, koja su i ranije predstavljala ključnu tačku neslaganja. Jedan od zvaničnika EU istakao je da se pregovori u konačnici svode upravo na to pitanje, naglasivši: "Na kraju se sve svodi na ribu, to je uvijek bilo pitanje."

U ranijem periodu odnose su dodatno opterećivali sporovi s Ujedinjenim Kraljevstvom, uključujući takozvane „Ratove bakalara” između 1950-ih i 1970-ih, kao i kasniji spor oko ulova skuše, poznat kao „Mackerel War”, tokom kojeg je EU prijetila trgovinskim sankcijama Islandu. Nakon izlaska Velike Britanije iz EU, ovo pitanje bi moglo imati manju težinu u pregovorima.

Moguć brz napredak, ali i novi referendum

Ukoliko građani podrže nastavak pregovora, proces bi mogao teći ubrzano. Island je član Europskog ekonomskog prostora i dio šengenskog prostora slobodnog kretanja, te već primjenjuje veliki dio zakonodavstva EU.

Do zamrzavanja pregovora 2013. godine, Island je zatvorio 11 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Crna Gora je tek nedavno premašila taj broj.

Jedan zvaničnik EU ocijenio je da, barem formalno gledano, zatvaranje svih poglavlja „"ne bi bilo previše teško; moglo bi potrajati čak samo godinu dana", dok je osoba upoznata s raspoloženjem na Islandu upozorila da bi takav rok bio previše ambiciozan s obzirom na složenost pojedinih elemenata pregovora.

Za konačno pristupanje EU, Island bi morao organizirati još jedan referendum nakon završetka pregovora.

U zavisnosti od trajanja tog procesa i tadašnje geopolitičke situacije, to bi mogao biti zahtjevan korak, budući da se koristi članstva za Island više posmatraju kroz sigurnosnu nego ekonomsku prizmu. Island ima peti najveći bruto domaći proizvod po glavi stanovnika u svijetu, što članstvo u EU čini manje presudnim ekonomskim faktorom nego za druge zemlje koje nastoje pristupiti Uniji.