
15.07.2013 |
EU / FONDOVI
Izvor: eKapija.ba
Prednosti korištenja solarne energije ogledaju se prvenstveno u snižavanju troškova električne energije koja se koristi za rashlađivanje u ljetnim periodima.
Korištenje solarne energije za potrebe hlađenja uskoro bi moglo biti moguće i u BiH. Naime, kod nas se počelo sa provedbom IPA projekta ADRIACOLD čiji je cilj istraživanje primjene i upotrebe solarne energije za potrebe hlađenja objekata.
Trenutno, kako saznajemo, paralelno s aktivnostima u vezi s instalacijom solarnih pilot postrojenja na šest lokacija u Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj, Ekonomski institut Banja Luka radi na jačanju suradnje s istraživačkim, obrazovnim i ostalim institucijama u BiH, u cilju podizanja svijesti o mogućnostima korištenja solarne energije.
Prema riječima Vesne Dragić, projektnog koordinatora za diseminaciju i komunikaciju Ekonomskog instituta Banja Luka, koji je jedan od partnera ovog projekta, prednosti korištenja solarne energije ogledaju se prvenstveno u snižavanju troškova električne energije koja se koristi za rashlađivanje u ljetnim periodima. Naime, trend potrošnje pokazuje da se najveće opterećenje i najveća potrošnja električne energije pomjera sa zimskog perioda, kako je bilo ranije, na ljetni period. Razlog za ovo leži u činjenici da se sve više koriste klima uređaji (air-conditioner) i drugi rashladni uređaji koji kao izvor energije koriste električnu energiju.
''Korištenjem ovakve tehnologije, solarna energija se iskorištava u onim trenucima kada je solarno zračenje, u principu, najsnažnije. Ovo je posebno karakteristično upravo za Jadransko područje koje je poznato po velikom broju sunčanih dana godišnje. Dakle, ključna prednost je u činjenici da je najveća potražnja za rashlađivanjem u onim najtoplijim sunčanim mjesecima, kada je istovremeno, najintenzivnije solarno zračenje", kaže Dragić za naš portal.
Dodaje da su osim ušteda električne energije, značajne i prednosti korištenja ovakve tehnologije za očuvanje zdrave životne sredine. Drugim riječima, na ovaj način se drastično smanjuje emisija štetnih plinova, koji bi, korištenjem nekih drugih tehnologija rashlađivanja, dospjeli u čovjekovu okolinu.
Dragić kaže da je osim promotivnih aktivnosti, u proteklom periodu izvršeno i prikupljanje podataka o trenutnoj potrošnji električne energije za potrebe hlađenja u Bosni i Hercegovini. Istraživanje je provedeno na teritoriji BiH, s posebnim fokusom na Hercegovinu (istočnu i zapadnu) koja je zbog specifičnosti klime, blizine Jadranskog mora i priobalnog područja, kao i velikog broja sunčanih dana u toku godine, posebno zanimljivo područje za implementaciju ovakvog projekta. Identično istraživanje, po jedinstvenoj metodologiji, u isto vrijeme provodilo se na teritoriji još četiri zemlje koje sudjeluju u projektu – Italiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Albaniji. U narednom periodu, navodi, slijedi obrada, analiza i sumiranje rezultata istraživanja na nivou svih pet zemalja sudionica u projektu.
Istraživanje koje su radili obuhvatilo je objekte kao što su javne zgrade (škole, vrtići, objekti javne uprave, bolnice, domovi zdravlja...), poljoprivredni objekti (porodične farme, vinarije, mljekare, plastenici ..), turistički objekti (hoteli, moteli, pansioni itd.) i uslužni, odnosno manji komercijalni objekti (restorani, trgovine, shoping centri, svadbeni saloni itd.).
Naša sugovornica navodi da su sa obzirom na veliku mogućnost korištenja solarne energije za potrebe hlađenja specifični ciljevi projekta procjena postojećih i projekcija budućih potreba za sistemima hlađenja u javnim i privatnim objektima, istraživanje i identifikacija efektivne i odgovarajuće tehnologije za potrebe hlađenja, postavljanje opreme, testiranje i monitoring postavljenih solarnih uređaja na 6 odabranih lokacija u Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj, izrada studije izvodljivosti koju će potencijalni korisnici moći koristiti kao uputstvo za korištenje solarne energije za potrebe hlađenja objekata, diseminacija informacija o rezultatima implementacije projekata, u saradnji s partnerima iz javnog i privatnog sektora.
"Na osnovu ekonomske, energetske i analize uticaja na životnu sredinu, na kraju implementacije ADRICOLD projekta, ocjenit će se efikasnost i opravdanost korištenja solarne energije za hlađenje. Također, izvršit će se i procjena mogućnost komercijalizacije tehnološkog rješenja, koje je razvijeno tokom implementacije projekta korištenjem razvijenih standardizovanih solarnih rashladnih setova", navodi Dragić.
Inače, ADRIACOLD projekt je odobren u okviru IPA Jadranskog programa (IPA Adriatic CBC Programme 2007-2013). Za njegovu realizaciju ukupno odobrena sredstva iznose 2.635.000 eura, od čega su sredstva Europske komisije 2.239.000 eura a sufinansiranje partnera 396.000 eura (15%). U skladu sa dinamikom implementacije projektnih aktivnosti vodeći partner Area Science Park iz Trsta, Italija (lider projekta) koordinira i financiranje projekta. Ostalih 11 partnera su predstavnici instituta, provincija, lokalnih uprava, nacionalnih i regionalnih razvojnih agencija iz Italije, Slovenije, Hrvatske, BiH i Albanije.
Danijela Kozina
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.