Plenković održao prvi govor pred Općom skupštinom UN-a

Premijer Andrej Plenković održao je prvi govor pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda. Izjavio je da je RH morala izaći iz kompromitirane arbitraže o granici sa Slovenijom i upozorio da takvo nepoštivanje međunarodnog prava obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane, a govorio je i o aktualnim svjetskim problemima krizi na Korejskom poluotoku, sukobu u Ukrajini, Pariškom klimatskom sporazumu i migracijama.

Hrvatska ne prihvaća presudu ad hoc arbitraže o granici jer su slovenski dužnosnici nezakonito komunicirali sa sucima i umetali dokumente na temelju kojih je sud u Den Haagu donio presudu prije dva mjeseca. Slovenija, pak, ustraje na primjeni arbitražne presude i odbija ponudu Zagreba da spor iznova riješe bilateralnim pregovorima. Kompromitacija nepristranosti ili neovisnosti međunarodnih arbitraža i sudova, kao što je bio slučaj u arbitražnom postupku između Hrvatske i Slovenije, čini njihove odluke pravno nevažećima i nije Hrvatskoj ostavila drugog izbora osim da se povuče iz arbitražnog procesa, rekao je Plenković. Smatramo da ovaj primjer nepoštivanja vladavine prava obeshrabruje države da sporove rješavaju pred nekom trećom stranom, dodao je.

Osvrnuo se i na aktualne svjetske probleme, poput krize na Korejskom poluotoku, sukoba na istoku Ukrajine, Pariškog klimatskog sporazuma i migracija. Iako je njegova inicijativa već izazvala negativne reakcije Rusije, ponovno je ponudio hrvatsko iskustvo u mirnoj reintegraciji istoka Ukrajine koje kontroliraju proruski pobunjenici. Jedna od najuspješnijih mirovnih misija UN-a bio je UNTAES u istočnoj Slavojini koja je završila u siječnju 1998. mirnom reintegracijom teritorija pod okupacijom bivše JNA i lokalnih Srba. Stavljamo na raspolaganje to jedinstveno znanje i iskustvo koje može poslužiti kao pomoć u naporima međunarodne zajednice u sličnim situacijama, kao što je primjena sporazuma iz Minska u Ukrajini s kojim postoje brojne sličnosti, rekao je Plenković.

Nuklearne i raketne testove Sjeverne Koreje nazvao je izravnom prijetnjom međunarodnom miru i sigurnosti. Pozivamo sjevernokorejske vlasti da prekinu s razvojem i testiranjem nuklearnog oružja i ispune svoje obveze prema međunarodnom pravu i rezolucijama UN-a, istaknuo je Plenković.

Podupro je Pariški klimatski sporazum, kamen spoticanja između većine potpisnica i SAD-a koji je najavio povlačenje iz tog globalnog pakta za borbu protiv klimatskih promjena. Posljednjih mjeseci, nažalost, moja zemlja nije bila pošteđena šumskih požara i poplava...Ta zabrinjavajuća upozorenja poziv su na akciju, bez odgađanja, istaknuo je Plenković.Skrenuo je pozornost međunarodne javnosti na BiH, nefunkcionalnu državu u kojoj od završetka rata 1995. tinjaju međunacionalni i socijalni problemi. Vjerujemo u izgradnju snažnih društava u našoj regiji, kako bi se s dugotrajnih kriza prešlo na politički dijalog i aktivni angažman. To je osobito važno u susjednoj BiH, gdje je ispravna primjena ustavne jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda, Bošjnaka, Srba i Hrvata, preduvjet za punu funkcionalnost i stabilnost države, istaknuo je. Podsjetio je da je Hrvatska bila na putu golemog migrantskog vala 2015., pri čemu se vodila načelom  ljudi na prvom mjestu.

Hrvatska zajedno s partnerima radi na zaustavljanju ilegalnih dolazaka ljudi, posebno istočnomediteranskom-balkanskom rutom, istovremeno konkretno pomažući zemljama iz kojih dolaze kako bi se riješili uzroci migracija, rekao je.

Plenković se na međunarodnoj sceni dotaknuo i aktualne domaće teme, obrazovne reforme, istićući da je reforma nužna za ostvarenje održivog razvoja i zapošljavanja mladih. Zajednički nam je zadatak prilagoditi naše obrazovne sustave kako bi stvorili buduće odgovorne građane i zadovoljili stvarne potrebe naših tržišta rada, rekao je.

Govoreći kao premijer zemlje koja je članica UN-a postala prije 25 godina, Plenković je istaknuo čvrstu predanost Hrvatske multilateralizmu, ali je pozvao na reformu Vijeća sigurnosti UN-a i povećanje broja stalnih i nestalnih članica tog najvažnijeg tijela Svjetske organizacije. Od ključne je važnosti da to članstvo, i stalno i nestalno, bude regionalno uravnoteženo i da bolje odražava svijet 70 godina nakon osnivanja organizacije, rekao je Plenković.