Nazire se nova kriza: Eurozona u kiparskoj klopci

Tek što je Svjetska banka procijenila da je u Europi najgore prošlo, problem Kipra postaje sve očigledniji, jer ta zemlja troši mnogo više nego što ima, uz institucije koje jedva funkcionišu. Još od prošlog ljeta Kipar je, kako javlja Deutsche Welle, praktično bankrotirao. S obzirom na to da ta zemlja spada među najmanje zemlje eurozone (čak i ako se ne računa Vatikan ili San Marino), moglo bi se pomisliti da bi njegovo spasavanje za Europu bila sitnica. Ali i sa brojem stanovnika koji je manji od njemačkog grada Kelna i privrednim učinkom od oko 18 milijardi evra, što je jedva 0,15 odsto onoga što se proizvodi u zoni evra, čini se da je Kipar sve veći problem.

Zapravo, u ovom slučaju nije problem novac: za sanaciju Kipra bilo bi dovoljno samo 17 milijardi eura, što je sitnica s obzirom da je evrozona već pokazala spremnost da Grčkoj pomogne sa najmanje 240 milijardi eura. Ali to bi onda značilo da bi pomoć iznosila gotovo onoliko koliki je i bruto društveni proizvod Grčke, što bi onda značilo i da bi ta mini-država bila zadužena stopom od 180 odsto BDP. A to je pak daleko iznad svih granica, ne samo po stabilnost eura, nego i za članstvo u Europskoj uniji.

Slično kao i u zlatno doba investicija u Irskoj, bankarski sektor na Kipru je prepun novca, tako da su bilansi tamošnjih banaka devet puta veći nego što čitava zemlja privređuje u jednoj godini.

Nikolaus Hajnen, ekonomski analitičar Deutsche banke, tu neravnomernost objašnjava jednostavnom činjenicom: veoma blagim zakonima koji regulišu finansijsko tržište. Oni su pak doveli do toga da je na Kipar otišlo mnogo kapitala - ali tamošnja država je "zaboravila" da taj kapital iskoristi i da sredi sopstveno finansijsko tržište i institucije nadzora.

Još prije pristupanja Europskoj uniji sumnjalo da su mnogi ratni profiteri rata iz bivše Jugoslavije svoj novac sklonili na Kipar. Ta zemlja je, kao članica Europske unije, omiljena odrednica i kriminalaca iz Rusije pa tako i "prljavog novca" iz te zemlje. Prema procjenama njemačke obavještajne službe BND, riječ je o najmanje 26 milijardi dolara novca iz Rusije koje je položen u kiparske banke. Zato i Berlin, kada se postavlja pitanje pomoći Kipru, odlučno postavlja svoj uslov: oštrije zakone i saradnju Kipra u borbi protiv ilegalnih transfera novca.

S druge strane, Nikozija paušalno odbija svaku umešanost njenih banaka u kriminal, a ne razumije ni zahtjeve za promjenama u njenoj ekonomiji - naročito kad je riječ o privatizaciji državnih preduzeća. Štaviše, čini se da se Kipru uopšte ne žuri da bude "spasen" tako da se i pregovori otežu.

Uprkos brojnim nedoumicama, jedva da ima sumnje da će paket pomoći za Kipar biti dogovoren. Kako se čuje u Briselu, samo se čekaju predsjednički izbori na Kipru da bi se onda, već početkom marta, odlučilo o pomoći toj zemlji.