Povećanje zloupotrebe sistema azila

"Lažni azilanti", upozorava plakat na beogradskom aerodromu, "riskiraju sve", nakon tri godine otkako su Srbi, Makedonci i Crnogorci dobili slobodu putovati bez viza u 26 europskih članica Schengen zone. Bosanci i Albanci su bezvizni režim dobili godinu dana kasnije, oni ga vide kao jednu od najcjenjenijih nagrada u procesu europskih integracija, piše Economist.

Za pet balkanskih zemalja ne može se dopustiti da ga zadrži. Razlog je rast broja tražitelja azila, posebno iz Srbije i Makedonije. U 2009, prije nego što su vize ukinute za Srbiju i Makedoniju, 9.860 njihovih građana je podnijelo zahtjev za azil u Evropskoj uniji (EU).  

U 2012, s nepotpunim podacima do oktobra, broj azilanata iznosi 33.530. Srbijanskih građana koji apliciraju za azil u Njemačkoj je 10.412 a Makedonaca 6.012. Srbi su na vrhu popisa tražitelja azila u Njemačkoj, daleko ispred Afganistanaca i Sirijaca. 

"Povećanje zloupotrebe sistema azila nije prihvatljivo", rekao je  u oktobru Hans-Peter Friedrich, njemački ministar unutrašnjih poslova, te dodao da "veliki priliv srbijanskih i makedonskih građana mora biti zaustavljen odmah". 

U oktobru je šest ministara unutrašnjih poslova EU tražilo bržu akciju kako bi se omogućila suspenzija bezviznog putovanja. Ono što brojevi ne pokazuju, a dužnosnici procijenjuju, da su 95 posto tražitelja azila siromašni Romi. Život je možda težak kod kuće, ali nema otvorenog progona. U Srbiji i Makedoniji, Romi su bolje integrisani u društvo nego u većini drugih zemalja. Ovi tražioci azila znaju da ga neće dobiti. 

Od 2009. do 2011. od 19.650 srpskih zahtjeva u Njemačkoj, Švedskoj i Luksemburgu samo 15 je bilo odobreno. Ipak, oni okušavaju svoju sreću zahvaljujući "širokoj dostupnosti informacija o prednostima za tražitelje azila", kaže se u najnovijem izvješću Evropske inicijative za stabilnost (ESI). Tokom mjeseca čekanja dok vlasti odluče da li je tvrdnja lažna ili opravdana, država pomaže podnositeljima zahtjeva s novcem, smještajem, zdravstvenom zaštitom, školovanjem i tako dalje. S obzirom na to da u Makedoniji prosječna mjesečna plaća iznosi 330 € (436 dolara), isplativim se čini otići na sjever na nekoliko mjeseci. 

"Vize bi ponovo mogle biti uvedene za Srbijance i Makedonce ove godine. Ako se to dogodi to će se uzeti kao "odbacivanje i kažnjavanje" i naštetiti potpori za ulazak u EU koja je već u padu", kaže srbijanski dužnosnik koji je tražio da ne bude imenovan. 

Još gore, to može potaknuti odmazdu protiv Roma. Tanja Fajon, slovenski član Evropskog parlamenta, smatra kako neki EU političari koriste kontraverze kako  bi postiglii jeftine političke poene, posebno u Njemačkoj, u kojoj se održavaju izbori ove godine. Carl Bildt, švedski ministar vanjskih poslova, kaže da bezvizni režim treba biti zaštićen, ali da akcije treba poduzeti na "obje strane problema". 

Iako je Makedonija sada počela sprječavati odlazak pojedinih osoba zaustavljajući ih ako oni nemaju određenu količinu novca po danu tokom trajanja puta, takve taktike klackalica su rasističke i ilegalne. Očigledan odgovor, tvrdi Gerald Knaus, predsjednik ESI, je da Njemačka i ostale zemlje trebaju ubrzati odluke o zahtjevu za azil iz sigurnih balkanskih zemalja. Nakon što je to učinila Švicarska brojevi aplikanata su prepolovljeni. 

No, kada je u julu 2012. njemački Ustavni sud naredio trostruko povećanje naknada za porodice koje traže azil, brojevi azilanata su skočili.