Europski parlament u četvrtak je na plenarnoj sjednici u Bruxellesu ogromnom većinom podržao ulazak Hrvatske u schengenski prostor i sada je za definitivnu potvrdu potrebna još odluka Vijeća Europske unije.
Zastupnici su izglasali mišljenje Europskog parlamenta o nacrtu odluke Vijeća EU-a za primanje Hrvatske u schengenski prostor. Glasalo je 612 zastupnika, od kojih 534 za, 53 protiv, a 25 je bilo suzdržanih, javlja Hina.
U tom tekstu se kaže da Hrvatska ispunjava sve kriterije za pristupanju schengenskom prostoru i nema zapreka da postane punopravna članica tog prostora bez unutarnjih graničnih kontrola.
Ovim glasovanjem završena je uloga Europskog parlamenta u postupku ulaska Hrvatske u schengenski prostor.
Uloga Europskog parlamenta u tom odlučivanju samo je savjetodavna, ali prema pravilima postupka, Vijeće, to jest države članice, mora zatražiti mišljenje od Parlamenta. Iako to mišljenje za Vijeće nije obvezujuće, ipak je dobro da ono bude pozitivno i zbog političke poruke, a i zbog toga da se možda nekim članicama koje bi mogle imati određene rezerve prema proširenju schengena ne pruži prigoda da eventualno negativno mišljenje ne iskoriste kao izliku za protivljenje.
Konačnu odluku donijet će 22 države članice EU-a, ujedno članice schengenskog prostora, na sastanku 9. prosinca.
Prije glasanja, u srijedu navečer o usvojenom tekstu održana je 20-minutna rasprava.
"Schengen je čekao Hrvatsku. Hrvatski narod je čekao i sada je stigao taj trenutak", rekao je izvjestitelj za ulazak Hrvatske u schengensko područje Paulo Rangel na raspravi Europskog parlamenta o tom pitanju.
Potpredsjednik Komisije Margaritis Schinas istaknuo je da su Hrvatska, ali i Bugarska i Rumunjska, zaslužile te ispunile sve što je potrebno za ulazak u najveći prostor bez unutarnjih graničnih kontrola na svijetu.
"Sada je vrijeme da EU učini ono što treba učiniti i kaže samo jednu riječ: dobrdošli", rekao je Schinas, ističući da je schengenski prostor “dragulj u kruni” europskih integracija.
Istaknuo je da je Hrvatska sve evaluacije i testove položila s “najboljim ocjenama”, a posebno je pohvalio uspostavu neovisnog mehanizma za nadzor postupanja policije na granicama.
To je također naglasio i izvjestitelj Rangel koji je rekao da je Hrvatska jedina članica EU-a koja je uspostavila neovisni mehanizam za nadzor postupanja policije, a hrvatski eurozastupnici uvjereni su da će i druge zemlje slijediti primjer Hrvatske.
Slovenski eurozastupnik Matjaž Nemec je, govoreći u ime kluba socijaldemokrata (S&D), rekao da Hrvatska "zaslužuje" ući u schengen i pozvao je Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove da jasno podrži ulazak Hrvatske, ali naglasio da će se nastaviti pratiti postupanja hrvatskih organa na granici.
Karlo Ressler (EPP/HDZ) je govoreći u ime kluba pučana istaknuo da ulazak u schengen Hrvatskoj "u vrijeme rata na europskom kontinentu, uz ravnopravnost, slobodu kretanja i veliku razvojnu priliku, donosi i dodatnu sigurnost".
Eurozastupnik Tomislav Sokol (EPP/HDZ) rekao je da je "potvrđeno da Hrvatska na najbolji mogući način štiti najdulju vanjsku granicu Unije od ilegalnih migracija sukladno europskom i međunarodnom pravu", a oni koji tvrde suprotno "samo obmanjuju javnost zbog vlastitih sitnih politikantskih interesa".
"400 milijuna ljudi i jedna granica i mi ćemo biti dio toga (...) Hrvatska tako postaje integrirana u povijesni, civilizacijski i kulturološki prostor EU-a", rekla je eurozastupnica Sunčana Glavak (EPP/HDZ).
Biljana Borzan (S&D/SDP) je napomenula da je "teško razumjeti ili prenijeti nekome tko nije morao čekati na granicama za sigurnosni pregled ili pregled putovnica".
"No postoje dvije kategorije građana - onih čije su države u schengenu i onih čije nisu", upozorila je Borzan.
"Sretan sam i ponosan što je moja Hrvatska na vratima schengena, a što će moja Istra od 1.1. 2023. biti prava europska regija bez granica", istaknuo je eurozastupnik Valter Flego (Renew/IDS).
