EU odbila korištenje zamrznute ruske imovine za finansiranje odbrane Ukrajine

Lideri Evropske unije postigli su u četvrtak navečer dogovor o nastavku finansijske podrške Ukrajini u naredne dvije godine, ali nisu uspjeli usvojiti odluku o korištenju milijardi eura zamrznute ruske imovine za odbranu te zemlje.

Kako navodi BBC, odluka o mogućem stavljanju na raspolaganje 140 milijardi eura ruskih sredstava, pohranjenih u belgijskoj klirinškoj kući Euroclear, odgođena je za decembar, nakon što je Belgija izrazila ozbiljne rezerve. Taj potez, koji mnoge članice EU smatraju dodatnim instrumentom sankcija protiv Moskve, pratio bi najnoviji paket restriktivnih mjera uveden u četvrtak, a koji se odnosi na prihode Kremlja od izvoza nafte.

Sastanak u Briselu održan je uoči samita u Londonu, na kojem će britanski premijer Keir Starmer u petak pozvati evropske partnere da pojačaju isporuke dalekometnih projektila Ukrajini. Događaju bi, osim ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, trebali prisustvovati i generalni sekretar NATO-a Mark Rutte, danska premijerka Mette Frederiksen i nizozemski premijer Dick Schoof, dok će se francuski predsjednik Emmanuel Macron pridružiti putem video-veze.

Tokom briselskog sastanka evropski ministri su raspravljali o mogućnosti da se zamrznuta ruska sredstva koriste kao oblik reparacijskog zajma za Ukrajinu. Iako su mnoge vlade očekivale da će lideri zatražiti od Evropske komisije izradu pravnog prijedloga, konačni dokument donesen nakon dugih pregovora nije dao saglasnost za takav korak. Umjesto toga, Komisiji je naloženo da do decembra predstavi opcije finansijske pomoći koje bi se temeljile na analizi potreba Ukrajine.

"Ruska imovina treba ostati blokirana dok Rusija ne prekine svoj rat agresije protiv Ukrajine i ne nadoknadi štetu koju je prouzrokovala" - dodaje se u deklaraciji.

Cilj je da lideri EU postignu dogovor u decembru.

"Ovo je tema koja zasigurno nije trivijalna. Vrlo je složena. Također je jasno da postoje tačke koje treba razjasniti" - rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen nakon samita.

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa izrazio je optimizam, rekavši da se blok obavezao osigurati da će finansijske potrebe Ukrajine biti pokrivene u sljedeće dvije godine.

"Rusija bi to trebala dobro zapamtiti - Ukrajina će imati finansijska sredstva potrebna za odbranu" - rekao je na konferenciji za novinare.

Zelenski je u Briselu pozdravio ishod kao potvrdu političke volje EU da pronađe pravni okvir za korištenje ruske imovine u korist Kijeva. Belgija, međutim, ostaje oprezna – njen premijer Bart De Wever upozorio je da bi takav plan mogao otvoriti ozbiljna pravna pitanja i izložiti Euroclear tužbama, što bi potencijalno izazvalo finansijsku nestabilnost.

"Može li ovaj plan biti zakonit? To je vrlo dobro pitanje. Nema jasnih odgovora. U svakom slučaju, bit ćemo zatrpani tužbama" - rekao je De Wever.

Rusija je kritizirala prijedloge EU.

"Svaka konfiskacijska inicijativa iz Brisela neizbježno će rezultirati bolnim odgovorom" - rekla je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.

Najnovije evropske sankcije uslijedile su odmah nakon američkih mjera protiv ruskog energetskog sektora – prvih koje je administracija Donalda Trumpa uvela od početka njegovog mandata. Trump je objavio da se planirani susret s Vladimirom Putinom u Budimpešti odgađa.

"Svaki put kad razgovaram s Vladimirom, imamo dobre razgovore, ali oni nikuda ne vode" - rekao je.

Nove američke sankcije obuhvataju energetske gigante Rosneft i Lukoil. Putin je odgovorio da će Moskva reagovati, ali da te mjere „neće ozbiljno ugroziti stabilnost ruske ekonomije“.

Ukrajina, s druge strane, najavljuje da će, uz podršku saveznika, nastaviti koristiti dalekometno oružje za napade na ruske energetske i naftne objekte. U najnovijem paketu evropskih sankcija našle su se i tri kineske kompanije – dvije rafinerije i jedan trgovac energentima – zbog poslovanja s ruskom sirovom naftom.