Švicarci će odlučivati o strožem neutralitetu: Većina bi mogla odbaciti inicijativu

Švicarski birači u nedjelju će odlučivati o prijedlogu kojim bi se tradicionalna neutralnost zemlje znatno strožije definirala i unijela u Ustav. Posljednje ankete pokazuju da se više od 60 posto birača namjerava izjasniti protiv inicijative.

Neutralnost je duboko ukorijenjena u švicarskoj političkoj tradiciji, ali prijedlog da se njeno strogo tumačenje ustavno zagarantuje otvorio je značajne podjele oko toga šta neutralnost danas zapravo podrazumijeva.

Prve ankete ukazivale su na mogućnost neizvjesnog rezultata, međutim dva posljednja istraživanja objavljena prošle sedmice pokazuju znatno jasniju sliku. Više od 60 posto ispitanih namjerava slijediti preporuku švicarske vlade i glasati protiv inicijative.

Švicarska tradicionalno provodi politiku vojne neutralnosti uz održavanje vlastitih odbrambenih kapaciteta. Rat Rusije protiv Ukrajine, međutim, ponovo je otvorio pitanje do koje mjere zemlja može ostati izvan međunarodnih sukoba.

Nakon što se Bern pridružio ekonomskim sankcijama Europske unije protiv Rusije, organizacija Pro Switzerland, koja zagovara suverenitet zemlje, prikupila je dovoljno potpisa za održavanje referenduma o snažnijem ustavnom definiranju neutralnosti.

Inicijativa bi ograničila sankcije i približavanje NATO-u

Predložene izmjene predviđaju da se u Ustavu propiše kako je neutralnost Švicarske "naoružana i trajna".

Takvo rješenje ograničilo bi mogućnost približavanja NATO-u i isključilo članstvo Švicarske u vojnim savezima, osim u slučaju da sama zemlja bude napadnuta.

Istovremeno, Švicarska prema ovom prijedlogu ne bi mogla uvoditi sankcije drugim državama osim kada bi ih odobrile Ujedinjene nacije.

Neutralnost Švicarske ima višestoljetnu tradiciju, dok je međunarodno priznata 1815. godine.

Bivši švicarski diplomata Jean-Daniel Ruch, koji podržava inicijativu, smatra da je zemlja posljednjih godina odstupila od dosadašnjeg kursa.

"Posljednjih godina izgubili smo svoj put zauzimajući veoma snažne stavove protiv Rusije, dok smo, nasuprot tome, zauzimali izuzetno slabe stavove prema Izraelu", rekao je Ruch za AFP.

"Ovo je prilika da vratimo kredibilitet našoj neutralnosti."

Rusija, koja je kritikovala odluku Švicarske da se pridruži sankcijama Europske unije i tvrdila da je Bern time napustio neutralnost, pozdravila je ovu inicijativu. Dio njenih protivnika, s druge strane, opisuje je kao "prorusku".

Socijalistički parlamentarac Samuel Bendahan upozorio je tokom nedavne debate da bi ruski predsjednik Vladimir Putin "trljao ruke od zadovoljstva ako prihvatimo ovu inicijativu".

Vlada i parlament protiv strožeg modela

I zagovornici i protivnici prijedloga tvrde da im je cilj očuvanje švicarske neutralnosti, ali se razlikuju u pogledu načina na koji bi ona trebala biti definirana.

Švicarska vlada i parlament odbacili su inicijativu uz obrazloženje da je previše rigidna i da bi zemlji ograničila prostor za djelovanje u vrijeme pojačanih geopolitičkih tenzija.

Ministar vanjskih poslova Švicarske Ignazio Cassis tokom televizijske debate naglasio je da se princip neutralnosti kroz historiju nije primjenjivao potpuno kruto.

"Neutralnost se uvijek primjenjivala uz određeni stepen fleksibilnosti", kazao je Cassis.

Iako Švicarska ne planira ukinuti zabranu prodaje oružja državama koje učestvuju u sukobima, Cassis je poručio da "neutralnost ne znači ravnodušnost".

Prema njegovim riječima, zemlja "neće okretati glavu kada vidi kršenje upravo onih međunarodnih pravila koja nam omogućavaju da živimo u miru".

Gotovo sve veće političke stranke protive se inicijativi. Izuzetak je desno orijentirana Švicarska narodna stranka (SVP), koja je od početka blisko povezana s prijedlogom. Među zagovornicima inicijative ipak se nalaze osobe različitih političkih opredjeljenja.

Strah od gubitka uloge međunarodnog posrednika

Jedan od istaknutijih zagovornika inicijative je ljekar Samuel Sommaruga, koji navodi da nije politički opredijeljen. On je sin poznatog socijalističkog senatora i unuk nekadašnjeg predsjednika Međunarodnog komiteta Crvenog križa.

Sommaruga je za AFP kazao da strahuje da bi Švicarska bez jasne i stroge definicije neutralnosti mogla izgubiti svoj sadašnji međunarodni položaj.

Smatra da bi zemlja mogla biti postepeno uvučena u NATO i izgubiti privilegiranu ulogu posrednika, kao i status važnog sjedišta međunarodnih organizacija i pregovora.

"Mislim da, ako glasamo protiv, rizikujemo da to izgubimo", rekao je.

Švicarski birači će se u nedjelju izjasniti i o drugoj inicijativi. Njome se predlaže povećanje stepena prehrambene samodovoljnosti zemlje na 70 posto. Taj udio je 2024. godine iznosio 42 posto.

Prema anketama, očekuje se da će birači odbaciti i taj prijedlog, piše Euronews.