Švicarska planira veliki zaokret u saradnji s BiH: Šta se mijenja do 2029.?

Švicarska planira veliku promjenu u načinu na koji provodi razvojnu saradnju s Bosnom i Hercegovinom. Prema dokumentu švicarskih saveznih institucija, aktivnosti Švicarske agencije za razvoj i saradnju (DEZA) u BiH trebale bi biti postepeno prenesene na Državni sekretarijat za ekonomske poslove (SECO), a tranzicija bi prema prikazanom scenariju bila završena do 2029. godine.

Riječ je o izvještaju izrađenom za švicarski Federalni departman vanjskih poslova (EDA) i Federalni departman za ekonomiju, obrazovanje i istraživanje (WBF), u kojem se analiziraju moguće uštede, podjela nadležnosti između DEZA-e (SDC) i SECO-a te buduća organizacija međunarodne saradnje Švicarske.

Jedan od glavnih prijedloga je jasnije razdvajanje geografskih nadležnosti dvije institucije. U dokumentu se navodi da bi SECO preuzeo isključivu odgovornost za Evropu, dok bi DEZA imala veću odgovornost za Afriku. Cilj je, između ostalog, smanjiti administrativne troškove i preklapanje nadležnosti.

"SECO preuzima isključivu odgovornost za Evropu", navodi se u dokumentu.

BiH među zemljama čije aktivnosti prelaze na SECO

Bosna i Hercegovina posebno je navedena u tabeli koja prikazuje vremenski okvir implementacije scenarija MAX-RED.

Uz BiH stoji kategorija "Transfer an SECO" – transfer na SECO. Za 2027. godinu navedeno je 50 posto, za 2028. godinu 100 posto, dok je 2029. označena kao godina završetka procesa. Isti model predviđen je i za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, dok je za Kosovo i Srbiju dinamika nešto duža.

U dokumentu se dodatno pojašnjava da se kod izrade vremenskog plana polazi od pretpostavke da od aprila 2026. neće biti odobravani novi projekti obuhvaćeni ovom reorganizacijom, dok su rokovi postojećih projekata uzeti u obzir. Transferi bi, prema procjeni autora izvještaja, trebali imati najveći efekat tokom 2027. i 2028. godine.

To znači da se ne radi o trenutnom prekidu projekata, nego o postepenoj promjeni institucije koja će biti nosilac švicarske saradnje s BiH.

Zašto Švicarska mijenja pristup?

Dokument navodi da se globalno okruženje razvojne saradnje značajno mijenja, uključujući promjene međunarodnih prioriteta, dok istovremeno u Švicarskoj raste pritisak na smanjenje javnih rashoda.

Autori zato predlažu princip "jedna zemlja – jedna institucija", prema kojem DEZA i SECO više ne bi paralelno vodili programe u istim državama, osim u posebnim slučajevima.

Za zemlje istočne Evrope dokument posebno navodi da su se značajno razvile i da se, prema BDP-u po stanovniku, sve više mogu svrstati među zemlje srednjeg dohotka.

"Približavanje EU i razvoj privatnog sektora prioritet su za ove zemlje", navodi se u izvještaju. BiH i Kosovo pritom se posebno spominju i zbog značajnih privatnih transfera iz Švicarske.

Zbog toga autori smatraju da bi švicarska međunarodna saradnja u ovom dijelu Evrope mogla biti snažnije usmjerena na trgovinu i investicije, oblasti koje su bliže mandatu SECO-a.

Povlačenje DEZA-e sa Zapadnog Balkana ocijenjeno kao osjetljivo

Izvještaj, međutim, pokazuje da oko ovakvog pristupa postoje i dileme.

U jednoj od analiziranih varijanti razmatrano je potpuno povlačenje iz BiH, Sjeverne Makedonije i Kosova. Međutim, nakon povratnih informacija DEZA-e, autori navode da bi potpuno povlačenje sa Zapadnog Balkana bilo "argumentativno vrlo teško".

Zbog toga MAX-RED scenarij predviđa da u BiH saradnju preuzme SECO, uz planirano smanjenje resursa. Dokument procjenjuje da bi SECO zbog toga eventualno morao razvijati ili od DEZA-e preuzimati određene kompetencije u oblastima kao što su vladavina prava, decentralizacija i upravljanje.

Ambasador: Švicarska ostaje dugoročni reformski partner BiH

Istovremeno, najnovije poruke švicarskog ambasadora u BiH Gabrielea Derighettija pokazuju da reorganizacija ne znači završetak švicarskog angažmana u zemlji.

U intervjuu koji je EDA objavila 12. septembra, povodom obilježavanja 30 godina diplomatskih odnosa i međunarodne saradnje dvije zemlje, Derighetti je kazao da se odnos Švicarske prema BiH tokom tri decenije značajno promijenio.

Sjedište Ambasade Švicarske u Bosni i Hercegovini © EDA

Nakon početne humanitarne pomoći i obnove zemlje poslije rata, "danas je Švicarska dugoročni reformski partner BiH", poručio je ambasador.

Švicarska je trenutno aktivna u oblastima lokalne demokratije i upravljanja, stručnog obrazovanja, ekonomskog razvoja, zdravstva i upravljanja migracijama. Od početka saradnje 1996. godine, prema podacima EDA-e, Švicarska je za BiH izdvojila oko 614 miliona švicarskih franaka.

Derighetti je posebno ukazao i na promjenu karaktera saradnje.

"Naše partnerstvo se od poslijeratne obnove razvilo prema sistemskim reformama i danas sve više uključuje ekonomsku saradnju, trgovinu, investicije i razmjenu znanja", kazao je.

Takav pravac ujedno odgovara pristupu predloženom u dokumentu o reorganizaciji švicarske međunarodne saradnje, prema kojem bi upravo SECO trebao imati vodeću ulogu u BiH.

Ambasador je poručio i da će Švicarska nastaviti dijeliti svoja iskustva s BiH u oblastima lokalne demokratije, stručnog obrazovanja, ekonomskog razvoja i javnih usluga.