Evropski parlament usvojio mehanizam za uvođenje viza BiH

U Europskom parlamentu u Strasbourgu razmotren je prijedlog mehanizma " zaštitne klauzule " koja Europskoj komisiji daje pravo da režim EU bez viza za " šengenski prostor " ukine zapadnobalkanskim i drugim zemljama iz kojih bi naglo porastao broj lažnih azilanata ili bi došla u opasnost sigurnost država Europske unije .

Primjenom tog mehanizma nekoj zemlji bi zbog zloupotrebe bezviznog režima mogle privremeno biti ponovo uvedene vize . Ukoliko bi se zloupotreba nastavila, ta zemlja mogla bi biti vraćena na " crnu šengensku listu ". Neki zastupnici EP tvrde da je šest članica EU sklono primjeni "zaštitne klauzule", a čini se da se cilja na Bosnu i Hercegovinu, piše Euroactiv.

Riječ je o mehanizmu za kojim bi Europska komisija na prijedlog nekih zemalja članica EU , a uz nalaze stručnih tijela i odobrenje većine članica u Vijeću ministara Unije, posegla samo u izvanrednim situacijama, kad bi, recimo, broj lažnih azilanata u razdoblju od šest mjeseci naglo porastao za preko 50% .

"Zaštitna klauzula" bi se primijenila ako bi iz neke zemlje došlo do velikog priljeva ilegalnih imigranata, odnosno ako bi bio ugrožen " javni red " ili sigurnost u pojedinim državama, odnosno u EU u cjelini .

To proizlazi iz prijedloga rezolucije o kojoj će Europski parlament glasovati 12. septembra, a mehanizam bi pravno mogao biti usvojen na sljedećem sastanku Vijeća ministara EU za pravosuđe i unutarnje poslove ovog ili idućeg mjeseca .

Primjenom mehanizma bi zbog zloupotreba bezviznog režima nekoj zemlji mogle biti privremeno ponovno uspostavljene vize na pola godine , s mogućnošću da se ta mjera produži za još devet mjeseci .

Kao krajnja mjera, ako ne bi bilo nikakve promjene , Europska komisija bi, uz suglasnost većine članica EU, ali tada i EP, mogla neku zemlju vratiti na " crnu šengensku listu " .

Većina zastupnika u EP je u raspravi 10. septembra podržala rezoluciju o usvajanju ovog mehanizma, iako su neki bili protiv, uz ocjenu da bi to bila "kolektivna kazna" za zemlje Zapadnog Balkana, kako je upozorila latvijska poslanica Tatjana Ždanoka .

Slovenska zastupnica Tanja Fajon je također bila protiv uspostavljanja takvog mehanizma, uz opasku da se tom rezolucijom Europski parlament lišava mogućnosti da utječe na postupak njegove primjene .

Prema tvrdnjih nekih zastupnika EP, u EU ima šest zemalja koje bi već bile sklone da se mehanizam primjeni na neku od zapadnobalkanskih zemalja, a tu se izgleda uglavnom cilja na Bosnu i Hercegovinu .