.jpg)
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) jučer je izvijestio da hrvatski pacijenti imaju sva zakonska prava na zdravstvenu zaštitu u Europskoj uniji te odbacio medijske tvrdnje da je zbog lista čekanja Europska komisija Hrvatskoj prijetila nekim sankcijama.
Predstavnici Ministarstva zdravlja i HZZO na jučerašnjem sastanku su proučili zahtjeve Europske komisije za dostavom očitovanja o preuzimanju odredbi Direktive o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti i utvrdili da su te odredbe u cijelosti prenesene u hrvatsko zakonodavstvo i to u Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu korištenja prekogranične zdravstvene zaštite, kao i u Pravilnik o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na recept.
Time je svim hrvatskim osiguranicima omogućeno da od 25. listopada 2013. zdravstvenu zaštitu koriste i u drugim državama članicama EU.
U priopćenju iz HZZO-a stoji da će detaljno očitovanje o tome biti iz Ministarstva zdravlja upućeno Europskoj komisiji putem Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Iz HZZO-a poručuju da hrvatski osiguranici mogu u drugoj državi članici EU koristiti neodgodivu zdravstvenu zaštitu i specijalističko konzilijarnu zdravstvenu zaštitu i kod privatnih pružatelja zdravstvenih usluga, a bez prethodnog odobrenja HZZO-a. Za određene vrste zdravstvene zaštite odobrenje HZZO-a je još uvijek potrebno, primjerice u slučajevima kada liječenje uključuje smještaj osigurane osobe u bolnici preko noći ili uporabu visokospecijalizirane i skupe medicinske infrastrukture ili medicinske opreme.
Napominju da, u skladu s odredbama direktive, osiguranik cjelokupan trošak liječenja u drugoj državi EU podmiruje osobno zdravstvenoj ustanovi koju je sam izabrao. "Po povratku u Hrvatsku može od HZZO-a ostvariti povrat troškova, ali najviše u visini hrvatske cijene za istovrsnu uslugu. Ujedno ne ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza niti na popratne troškove. Moguće je da se s obzirom na sve navedeno za sada vrlo mali broj naših osiguranika odlučio na ovu opciju", navode iz HZZO-a.
Također naglašavaju da liste čekanja u Hrvatskoj nisu predmet službene opomene Europske komisije niti je Komisija naredila Vladi da se hrvatski pacijenti moraju slati na liječenje u EU zbog dugih lista čekanja u Hrvatskoj.
"Liste čekanja postoje u većini država članica EU i u dosta zemalja su i duže nego kod nas. Štoviše, sukladno EU propisima i presudama Europskog suda, odobrenje liječenja u drugoj državi članici EU ne smije se vezati uz liste čekanja", navodi HZZO.
Također napominje da, kao i u Hrvatskoj, ni druge zemlje nisu imale velik broj prekograničnog pružanja zdravstvene zaštite dijelom radi barijere stranog jezika jer kad se radi o zdravlju nije lako na stranom jeziku objasniti svoje tegobe i vjerovati da neće biti problema u komunikaciji i zato što pacijenti ipak najviše vjeruju liječnicima u vlastitoj državi. Ti razlozi najčešće se spominju na astancima o prekograničnom pružanju zdravstvene zaštite na kojima su hrvatski stručnjaci sudjelovali u institucijama EU.
