Hrvatska se odupire zabrani tankih plastičnih vrećica

Hrvatska se zasad odupire novim zahtjevima EU-a, prvenstveno se pravdajući vlastitom proizvodnjom vrećica, u kojoj je zaposleno oko 1.800 radnika. Za razliku od drugih europskih država, koje su u najvećem broju slučajeva uvoznici vrećica iz Kine, mi smo njihov izvoznik.

Prvim danom srpnja Francuska je u svim svojim trgovinama, pekarnicama, benzinskim postajama i ostalim prodajnim mjestima zabranila upotrebu tankih plastičnih vrećica, debljine do 50 mikrona, koje će kupcima biti dostupne još samo na odjelima voća i povrća, kao i za zamatanje mesa, ribe i sličnog sadržaja. I te će tanke vrećice, međutim, biti potpuno povučene iz upotrebe 1. siječnja iduće godine, što znači da će potrošačima na raspolaganju ostati još samo deblje vrećice, koje se naplaćuju, piše Novi list.

Europljanin godišnje upotrijebi 200 vrećica

Da bi se proizvela prosječna plastična vrećica, potrebno je nekoliko minuta, a kad dođe u ruke potrošača, on ju koristi u prosjeku 25 minuta. Za razgradnju takve vrećice u prirodi potrebno je, međutim, do 400 godina, kaže znanost. Ogroman broj plastičnih vrećica, bačenih u okoliš, velika je opasnost za životinjski svijet, o čemu prosječan potrošač kojem se uzimanje ili kupnja vrećice u trgovini podrazumijeva, ne razmišlja.

Svaki Europljanin u prosjeku godišnje upotrijebi oko 200 plastičnih, tankih jednokratnih vrećica i još 180 debljih višekratnih, pri čemu su razlike od države do države zapanjujuće. Dok Finac, naime, godišnje potroši tek četiri tanke jednokratne vrećice i 80 debljih višekratnih, Estonac, Mađar, Poljak, Portugalac ili Slovenac potroši nešto više od 500 tankih i 480 debljih. U Hrvatskoj je situacija nešto bolja, jer iz trgovina ponesemo oko 400 vrećica ukupno, no još uvijek – previše.

Prošle je godine Europski parlament usvojio direktivu kojom je državama-članicama stavljeno na odabir kako će smanjiti broj vrećica u upotrebi – njihovom zabranom ili na neki drugi način. U svakom slučaju, i naša je obaveza do 2019. godine bilo kojom mjerom ograničiti potrošnju laganih vrećica do 90 komada po stanovniku godišnje, odnosno do 40 komada najkasnije do kraja 2025. godine.

"Čuva" se 1800 radnih mjesta

Hrvatska se zasad odupire novim zahtjevima EU-a, prvenstveno se pravdajući vlastitom proizvodnjom vrećica, u kojoj je zaposleno oko 1.800 radnika. Za razliku od drugih europskih država, koje su u najvećem broju slučajeva uvoznici vrećica iz Kine, mi smo njihov izvoznik, a polovicu asortimana, pritom, čine upravo tanke jednokratne vrećice.

"Zeleni", međutim, napominju da se naši proizvođači ne bi trebali bojati da će ostati bez posla, budući da se, kažu, preorijentirati mogu na drugu ambalažu od istog materijala, koja neće, barem ne tako skoro, iščeznuti iz upotrebe.