Slovenija dobila pristup otvorenom moru, različite reakcije na presudu

Arbitražni sud za granični spor između Hrvatske i Slovenije odlučio je da Slovenija dobije doticaj svojih teritorijalnih voda i međunarodnog mora.

Slovenski koridror do otvorenog mora bit će širok 2,5 nautičke milje, rekao je predsjednik Arbitražnog suda Gilbert Guillame.

Guillame je prethodno rekao da "trenutačno nema mjesta gdje je teritorijalno more Slovenije izravno spojeno na otvoreno more, ali ga sud ima dužnost odrediti".

Odredio je da je slovenski 'junction' do otvorenog mora bude područje u kojem brodovi i zrakoplovi imaju jednaka prava kao na otvorenom moru.

Prethodno je odlučeno da velika većina Piranskog zaljeva, odnosno Savudrijske vale pripada Sloveniji.

Ranije je objavljeno da granica u Istri slijedi Dragonju i završava na sredini kanala sv. Odorika što znači da zaoseci Škodelin, Bužini i Mlini-Škriljei kuća Joška Jorasa ostaju u Hrvatskoj.

Sud je ranije objavio odluku da je Sveta Gera na hrvatskom teritoriju, ali i priopćio da nema jurisdikciju odlučiti o hrvatskom zahtjevu da slovenski vojni kompleksi ne smiju ostati na hrvatskom teritoriju.

Čitanje odluke Arbitražnog suda počelo je spornim mjestima na sjevernoj hrvatsko-slovenskoj granici.

Predsjednik suda Gilbert Guillame dosad je pročitao i odluke da granice na Muri i Sutli idu katastarskom granicom, a u Murskom Središću sredinom Mure.

Političke i stručne reakcije u Sloveniji na jučer objavljenu presudu arbitražnog suda o graničnom prijeporu s Hrvatskom su različite, a neki su posebno nezadovoljni presuđenim, odnosno dodijeljenim "dodirom" odnosno morskim koridorom, poveznicom koja bi Sloveniju trebala povezati s otvorenim morem.

Prema jučerašnjoj interpretaciji predsjednika arbitražnog sudišta Gilberta Guillaumea - koji se pri tom pozvao na "parafirani" tekst sporazuma Drnovšek-Račan - arbitražom je utvrđen fizički kontakt Slovenije s otvorenim morem, preko 2,5 morske milje širokog koridora koji bi ostao pod hrvatskom jurisdikcijom, ali s pravom Slovenije na slobodnu plovidbu njenih i stranih brodova i prelete zrakoplova, polaganje kabela i cjevovoda.

Bivši slovenski predsjednik Danilo Tuerk, i sam profesor međunarodnog prava, kazao je kako je to rješenje "donekle" ispunilo slovenska očekivanja, i to "kreativnom" primjenom međunarodnog prava, prenosi Hina.

No, prema mišljenju nekadašnjeg slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela, Guillaumeovo rješenje ide ispod onoga što je bilo predviđeno nacrtom sporazuma iz 2001. godine što su ga bili parafirali slovenski i hrvatski diplomati iz vremena pokojnih premijera Račana i Drnovšeka, te tek treba proučiti što to rješenje s koridorom pod hrvatskom jurisdikcijom kojem bi Hrvatska imala ograničeni suverenitet zapravo znači.

Slovenska agentica pri arbitraži Mirjam Škrk, koja je u toj ulozi prije dvije godine zamijenila kompromitiranu dužnosnicu ministarstva vanjskih poslova Simonu Drenik nakon što je ona podnijela ostavku, kazala je za Slovensku televiziju da je odluka arbitara o granici na moru za Sloveniju dobra i izbalansirana, te da će po spojnici Slovenije s otvorenim morem - morskom prostoru koji će de facto imati status otvorenog mora iako će formalno ostati pod hrvatskom jurisdikcijom kao njeno teritorijalno more - slobodno moći ploviti brodovi i nadlijetati je avioni ne samo Slovenije nego i drugih država.

Pri dodjeli prolaza Sloveniji na otvoreno more arbitri su pokazali "priličnu kreativnost" iako nam svojim "unikatnim" i inovativnim rješenjem nisu dali ono što smo očekivali i tražili, kazao je za Slovensku televiziju Marko Pavliha, profesor pomorskog prava i bivši ministar prometa.

Prihvaćeno rješenje nepovoljnije je od onog iz sporazuma Drnovšek-Račan, gdje je sve bilo definirano na jednostavniji i razumljiviji način, kazao je Pavliha. Pravno gledano, koridor na otvoreno more sada ima status hrvatskih teritorijalnih voda, a de facto status međunarodnih voda, kazao je Pavliha, te dodao kako to konačno rješenje ipak smatra boljim od režima neškodljivog morskog prolaza koji je Hrvatska na početku nudila Sloveniji.

Slovenski mediji danas otvoreno pišu da Sloveniji tek predstoji "borba za interpretaciju" arbitražne presude iako je premijer Miro Cerar još jučer pozvao političke lidere i stranke da to pitanje ne uključuju u svoje "predizborne" nastupe nego da podrže vladino stajalište da je arbitražna presuda dobro izbalansirana i da će Slovenija inzistirati da se ona i primijeni kao pravno obvezujuća.

To bi moglo doći u pitanje ako bi neki politički i stranački autoriteti osporili uvjerenje vlade da je Sloveniji dodijeljen pravi teritorijalni koridor na otvoreno more, jer je slovenski parlament na početku svoj pristanak na arbitražu uvjetovao presudom koja će u cijelosti ostvariti zahtjeve za neposrednim kontaktom s otvorenim morem u Jadranu.

Pravnica s mariborskog pravnog fakulteta Dominika Švarc Pipan izjavila je međutim za Slovensku tiskovnu agenciju STA da presuda arbitara ispunjava zahtjeve Ljubljane, te da koridor koji je Sloveniji dodijeljen treba tumačiti tako da je Sloveniji "de facto" dodijeljen "neposredni fizički kontakt" s otvorenim morem.

Dobili smo ga preko koridora koji je formalno pod hrvatskom jurisdikcijom koja će biti ograničena, kazala je Švarc Pipan.