Faruk Hadžić o evropskoj prekretnici: Šta čeka Bosnu i Hercegovinu?

Ove sedmice svjedočimo ključnim dešavanjima koja bi mogla preoblikovati sigurnosni i ekonomski pejzaž cijelog kontinenta. Njemački izbori, čiji ishod bi mogao značajno uticati na pravac Evropske unije, dolaze u vremenu kada se, sa američke strane, opaža smanjenje izdvajanja u sektoru sigurnosti. Francuski predsjednik Emmanuel Macron već duže vrijeme poziva na dublju evropsku integraciju, naglašavajući da bez stabilnog Balkana ne postoji stabilna Evropa.

Prema riječima ekonomskog stručnjaka Faruka Hadžića,

"Lideri EU moraju shvatiti da stabilnost Zapadnog Balkana nije samo regionalno pitanje, već temelj evropske sigurnosti. Ubrzana integracija može biti ključna ne samo za smanjenje geopolitičkih tenzija, već i za otvaranje novih mogućnosti za ekonomski rast."

Odbrambene investicije

Hadžić upozorava da se Evropa nalazi pred važnim izborom – hoće li ojačati svoje sigurnosne kapacitete i stvoriti okvir za bržu integraciju, ili će unutrašnje podjele i ekonomske nesigurnosti otežati donošenje strateških odluka.

Istovremeno, na dnevnom redu je i pitanje povećanja evropskih odbrambenih kapaciteta. Dok NATO preporučuje izdvajanje najmanje 2% BDP-a za odbranu, sve se češće govori o pragu od 3% ili više. Njemačka, koja trenutno izdvaja oko 1,53% BDP-a, suočava se sa izazovom povećanja budžeta za odbranu.

"Povećanje odbrambenih investicija može biti dvostruki mač", napominje Hadžić. "S jedne strane, stimulisaće industrijski sektor i modernizaciju vojne opreme, dok s druge strane, može dovesti do pritiska na budžetske resurse ključnih sektora poput obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite."

Pored toga, povlačenje američke političke i finansijske podrške – kroz smanjenje angažmana institucija kao što je USAID – dodatno komplikuje situaciju na Zapadnom Balkanu. Ukoliko EU ne preduzme proaktivne korake, regija bi mogla postati poprište strateških nadmetanja globalnih sila.

Ozbiljne ekonomske i političke posljedice

Za Bosnu i Hercegovinu, ovi trendovi donose ozbiljne ekonomske i političke posljedice. Veće evropske vojne investicije mogle bi otvoriti prilike za integraciju regiona u evropske tokove, ali istovremeno povećavaju pritisak na domaće političke elite da donesu odluke koje će osigurati stabilnost.

"Ako BiH ne bude proaktivna u prilagođavanju novoj geopolitičkoj realnosti, riskira da ostane izvan ključnih integracijskih procesa, što bi moglo dodatno produbiti unutrašnje tenzije i ekonomske izazove", ističe Hadžić.

Na pragu redefinicije evropskih sigurnosnih i ekonomskih prioriteta, postavlja se ključno pitanje – gdje se Bosna i Hercegovina nalazi u novoj evropskoj arhitekturi?

Dva su moguća scenarija:

• EU odlučno djeluje i integrira Zapadni Balkan u svoju sigurnosnu i ekonomsku strukturu,
• Neodlučnost i birokratija ostavljaju prostor za geopolitičku nestabilnost.

Hadžić zaključuje:

"Ključ za budućnost leži u prepoznavanju važnosti strateških odluka koje moramo donijeti već danas. BiH mora iskoristiti trenutne geopolitičke prilike i aktivno se uključiti u procese koji oblikuju novu evropsku paradigmu, inače će ostati pasivni posmatrači globalnih promjena."

Kako se Evropa kreće prema neizvjesnoj budućnosti, ostaje da se vidi hoće li se procesi integracije i jačanja sigurnosnih kapaciteta ubrzati ili će unutrašnje podjele dodatno otežati donošenje odluka. Jedno je sigurno – Bosna i Hercegovina mora pažljivo razmotriti svoju strategiju kako bi osigurala stabilnost i prosperitet u novim evropskim uslovima.

E.K.