EU

20 godina od ulaska Austrije u EU - zemlja doživjela procvat

28.05.2015. 13:39 / Izvor: Federalna.ba
20 godina od ulaska Austrije u EU - zemlja doživjela procvat

Prije 20 godina Austrija je postala članica Evropske unije. Od pristupa do danas zemlja je doživjela ekonomski procvat: utrostručili su izvoz, kao i strana ulaganja. Korist su imali i građani, jer je smanjena nezaposlenost.

Prije 20 godina Austrija je postala članica Evropske unije. Od pristupa do danas zemlja je doživjela ekonomski procvat: utrostručili su izvoz, kao i strana ulaganja. Korist su imali i građani, jer je smanjena nezaposlenost. Prema anketama, građani Austrije i danas imaju pozitivan stav prema evropskoj obitelji i ogromna većina ispitanika se osjeća Evropljanima.

Članstvo u EU unaprijedilo je austrijsku ekonomiju i prekograničnu saradnju i investicije. Negativni trgovinski bilans prešao je u pozitivni, o čemu svjedoče i brojke: 1995. vrijednost kapitala i stranih ulaganja dostigla je 16 milijardi eura. A danas je uvećana za skoro deset puta i iznosi 149 milijardi.

"Investicije austrijskih kompanija i privatnih lica u inostranstvu 1995. godine iznosile su osam milijardi eura, a sada iznose 184 milijarde eura. To je bila izuzetno uspješna priča. Vrijednost kapitala i rezervi investicija je danas 10 ili 20 puta veća nego što je bila prije prijema u članstvo“, kaže Michael Loch iz Saveznog ministarstva za nauku, istraživanja i ekonomiju Austrije.

Za austrijsku ekonomiju članstvo je najpozitivnije utjecalo na razvoj graničnih kontrola. Značilo je to i uštede od 1,7 do 4 milijarde eura svake godine. "Najviše problema u početku imali smo u prehrambenoj industriji i logističkom sektoru. Zbog ukidanja granica birokratija više nije imala posla. Problemi u prehrambenoj industriji bili su zbog toga što je  zasnovana na malim i srednjim preduzećima, kojima su konkurencija postale velike međunarodne kompanije, zbog kojih su mnogi propali, ali drugi su uspjeli poboljšati kvalitet, pa sada ustvari izvozimo mnogo više nego prije", pojašnjava Christian Mandl iz Savezne privredne komore Austrije.

Od pristupanja EU austrijski izvoz je utrostručen i iznosi 126 milijardi eura što je prema ocjenama mnogih pokazatelj koliko je Austrija ekonomski profitirala od članstva u EU. S druge strane, finansijska i ekonomska kriza bila bi znatno štetnija za ovu zemlju da nije bila članica EU. Ulazak u EU znači i jedninstveno tržište s većom konkurencijim s kojom se treba izboriti. Ključne su reforme.

"Nema više izolovanih rješenja unutar zemalja članica. Morate razmišljati izvan državnih granica, što može biti izazov. Sloboda granica je uvijek izazov u smislu da imate probleme s imigracijama, prometom, shvatanje javnosti da bi moglo biti više zločina, imate drugačiju zaštitu nego što ste prije imali", ističe Paul Schmidt iz Austrijskog društva za evropsku politiku.

Članstvo u EU Austriji donosi 18.000 radnih mjesta godišnje. Bruto nacionalni dohodak po stanovniku sa 22.000 eura porastao je na 38.000. Godišnji rast BDP-a je 1%. Iz svega ovoga BiH može mnogo naučiti ukoliko želi postati dio evropske porodice. "Morate odlučiti šta je dobro za vašu državu. 1989. - kada smo htjeli da pristupimo EU - bilo je jasno da je to dobra budućnost za nas, što se ispostavilo kao tačno. Isto je pitanje i za BiH. Nije lako pristupiti EU, pregovori dugo traju, oni su tehničke prirode. Ne teku prvog dana med i mlijeko za sve, nije tako. Ali jeste prilika gdje možete nešto dobiti“, kaže Martin Weiss, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Austrije.

"Morate pronaći načina da poboljšate rast ekonomije. Bez ekonomskog rasta, bez ulaganja, privatnih i javnih, nećete moći stvarati radna mjesta", poručuje Schmidt.

Ipak, zbog krize u eurozoni, uprkos svim pozitivnim stranama članstva u EU, građani Austrije imat će priliku u junu da se izjasne o eventualnom istupanju iz Evropske unije.

 

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

EU