Za EU bolji viši ciljevi za uštedu energije
Europska unija, da bi očuvala sadašnji zamah u smanjivanju emisija plinova s efektom staklenika, treba do 2030. smanjiti potrošnju energije za 30% ili eventualno 35 posto.
Europska unija, da bi očuvala sadašnji zamah u smanjivanju emisija plinova s efektom staklenika, treba do 2030. smanjiti potrošnju energije za 30% ili eventualno 35 posto, navodi se u nacrtu pregleda stanja u oblasti energetske učinkovitosti u EU.
To bi doprinijelo i većoj energetskoj sigurnosti i potaknulo otvaranje radnih mjesta i rast, ali članice nisu spremne prihvatiti ambiciozne ciljeve prije svega zbog troškova koje bi to donijelo. Težište nove strategije EU u oblasti energetike i klimatskih promjena je na smanjenju emisije plinova i za sada se odustalo od ambicioznijih ciljeva za uštedu energije i povećanje udjela obnovljivih izvora.
Predloženi ciljevi za energetsku učinkovitost ne bi, prema nacrtu pregleda stanja koji je pripremila Europska komisija, bili obvezujući za članice EU bar do 2017. godine, a zasnivali bi se na smanjenju primarne energetske potrošnje za 1.312 miliona tona ekvivalenta nafte (ten) da bi se ostvario cilj od 35 posto i 1.218 miliona tona ekvivalenta nafte za cilj od 30 posto.
To se poklapa s rezultatima procjene uticaja koji pokazuju da bi ambiciozniji ciljevi za uštede energije u EU donijeli i veće koristi kada je riječ o rastu bruto domaćeg proizvoda, otvaranju radnih mjesta, energetskoj bezbenosti i smanjenju emisije plinova.
Prema procjeni uticaja koja je urađena za potrebe pregleda u području energetske učinkovitosti, uvođenje cilja za uštedu energije od 40% do 2030. povećalo bi ekonomski rast na 4% godišnje, zaposlenost na godišnjoj razini za 3,15 posto dok bi se uvoz fosilnih goriva smanjio u vrijednosti od 505 milijardi eura godišnje, rekli su izvori upućeni u izvještaj.
Cilj od 40% u području energetske učinkovitosti doprinio bi smanjenju upotrebe plina za 42,2% i uvoza plina 40%.
U EU, međutim, na sastanku komesara i predsjednika Europske komisije Jose Manuela Barrosa nije postignut dogovor o konačnom cilju za energetsku učinkovitost kojim bi se dopunio cilj za smanjenje emisija plinova s efektom stkalene vrta. Predviđeno je da se emisije plinova smanje za 40 posto do 2030.
Barroso je više za ambicioznije ciljeve za energetske uštede do 2030. i izvori kažu da je dao zeleno svjetlo komesarima za energetiku i klimatske promjene Gunther Oettinger i Connie Hedegaard insistirati na ciljevima višim od 25 posto, tako da cilj od 30 ili 35 posto ostaje u igru.
Međutim, generalna tajnica Europske komisije Catherine Day smatra da cilj treba biti između 25 i 27 posto zbog isplativosti.
"Suština je da ovaj cilj (za energetsku učinkovitost) treba biti u potpunosti u skladu s ostatkom paketa za 2030 mora biti politički prihvatljiv i tehnički izvedivi", rekli su europski izvori.
"Ako imate viši cilj za energetsku učinkovitost, to će imati posljedice na troškove u sektorima koji nisu u Sistemu trgovine emisijama (ETS), posebno u nekim zemljama članicama", rekao je neimenovnai europski dužnosnik.
Članice EU su se ranije obavezale da će do 2020. smanjiti potrošnju energije za 20% u odnosu na razinu iz 2005.
Prema nacrtu pregleda stanja u oblasti energetske učinkovitosti, "uz punu primjenu i nadzor postojećih zakona, EU može ostvariti taj cilj (od 20%), i uštedjeti 170 miliona tone ekvivalenta nafte".
Europska komisija je u nacrtu pregleda navela da planira 2017. ponovno razmotri pitanje ciljeva za energetsku učinkovitost, i prije svega da li članice poduzimaju korake ili je potrebno vratiti obavezujuće ciljeve.
U Bruxellesu vlada mišljenje da bi cilj od 40 posto bio neprihvatljiv za Veliku Britaniju i Višegradsku četvorku, ali da bi obavezujući ciljevi na razini EU za uštedu energije vjerovatno viši od 27% mogli biti prihvatljiv. piše Euractiv.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.